Neda vam se vratiti u ured nakon što ste se naviknuli raditi od doma? Pandemija koronavirusa prisilila je mnoge tvrtke da ubrzaju digitalnu transformaciju, a sada se procjenjuje da se svi neće ni vratiti na staro. Sada smo definitivno svjesniji koliki utjecaj tehnologija ima na naše živote i poslovne procese. I dok su poduzetnici to većinom znali i prije, sada to bolje primjećuju i države. Europska unija bila je kritizirana zbog sporih reakcija na koronakrizu, ali ne može se reći da EU ne radi na digitalnim strategijama. U tom pogledu usko surađuje s nekim jakim kompanija iz tech svijeta.
U javnosti su doduše većinom poznati sukobi EU s Googleom i Facebookom, ali jedna druga velika američka tvrtka partnerski surađuje s europskim vlastima, a to je IBM. Posebice u stručnoj skupini Europske komisije za umjetnu inteligenciju.
O toj suradnji, ali i drugim izazovima današnjeg digitalnog svijeta razgovaramo s Liamom Benhamom, IBM-ovim europskim potpredsjednikom za državne poslove i regulativu.
Na koji način IBM surađuje s Europskom unijom?
IBM ulaže i posluje u zemljama na području Europe već više od 100 godina te aktivno surađuje s vladama širom svijeta uključujući i institucije Europske unije koje rade na oblikovanju digitalnih politika. Temelj takvog dijaloga su pitanja na temu digitalne revolucije koja ne pokazuje znakove usporavanja. Tehnologije poput umjetne inteligencije, blockchaina i računalstva u oblaku iz temelja će transformirati naše gospodarstvo i društvo. Europska unija potiče razvoj inovacija te aktivnosti vezane uz tehnološki razvoj. Isto tako, Europa naglašava i daje posebnu važnost „povjerenju“ u tehnologije – jer upravo odgovoran način kojim industrije, društvo i vlade upravljaju tehnologijama ključni su za povećanje prednosti koje nam tehnologija pruža te su ujedno i podloga za uspješno upravljanje potencijalnim rizicima.
Iste poruke sadržane su i u samoj srži poslovanja IBM-a. IBM-ova voditeljica Globalnog odjela za etiku umjetne inteligencije Francesca Rossi koja ima više od 30 godina iskustva u radu s umjetnom inteligencijom aktivna je kao članica stručne skupine Europske komisije za umjetnu inteligenciju i svojim znanjem i iskustvom pomaže u donošenju smjernica upravo za etiku umjetne inteligencije.
Francesca također aktivno sudjeluje na platformama kao što su Europsko udruženje za umjetnu inteligenciju, inicijativa Instituta za električno i elektroničko inženjerstvo za etiku umjetne inteligencije i AI4People. IBM je nedavno pomogao u izradi i potpisnik je „etičke rezolucije” s Vatikanom čiji je cilj razvoj umjetne inteligencije na način kojim će se zaštititi naš planet i prava svih ljudi. Vatikan ne mora nužno biti stručnjak za pitanja tehnologije, ali svakako jest stručnjak za vrijednosti. Cilj suradnje je da Vatikan, ali i društvo u cjelini, razumiju kako upotrebljavati tehnologiju uz vrijednosti.
Umjetna inteligencija (AI) vrlo je širok pojam, možete li ga pojasniti u odnosu na to gdje se sada nalazimo; industrija je strojno učenje dovela gotovo do savršenstva, no što je s drugim, dubljim područjima umjetne inteligencije?
Možda će neke iznenaditi, no umjetna inteligencija je zapravo starija od interneta. Termin „umjetna inteligencija” smišljen je povodom održavanja ljetne istraživačke radionice koledža u Dartmouthu 1956. godine. Od tada je umjetna inteligencija povremeno, ali dojmljivo dolazila u središte pažnje, uključujući IBM-ovo računalo „Deep Blue” koje je 1997. godine pobijedilo Garija Kasparova u šahu. Ipak, uspon umjetne inteligencije dogodio se tek nedavno, a moguće je primijetiti tri faktora koja su utjecala na taj rast: eksponencijalni rast masovnih podataka, napreci u mogućnostima softvera i algoritama te povećanje računalne snage. Danas smo jako puno napredovali kada je riječ o umjetnoj inteligenciji. Svakako, ono što govorimo i prakticiramo jest sljedeće: svrha umjetne inteligencije jest „uvećanje“ ljudske inteligencije, umjetna inteligencija će ostati pod ljudskom kontrolom; podaci IBM-ovih korisnika ostaju u njihovom vlasništvu, a sustavi umjetne inteligencije moraju biti transparentni i objašnjivi.
U pravu ste kada kažete da je teško govoriti o umjetnoj inteligenciji kao da je riječ o samo jednoj tehnologiji. Umjetna inteligencija može imati mnogo različitih upotreba i primjena. Svaka od tih primjena ima različite prednosti i izazove. I to je važno imati na umu, ne samo pri stvaranju prikladnih i učinkovitih propisa za poboljšanje prednosti umjetne inteligencije već i za zaštitu korisnika i tvrtki od bilo kakvih potencijalnih rizika. Upravo stoga IBM poziva na ono što mi zovemo „precizna regulacija”. To znači da različite primjene umjetne inteligencije mogu imati različite rizike i zato zahtijevaju različita pravila.
Kada govorimo o korištenju umjetne inteligencije, koristimo je i danas u vremenu epidemije izazvane COVID-19. Dat ću vam samo jedan primjer, IBM je razvio i dao na besplatno korištenje u razdoblju od 90 dana virtualnog asistenta IBM Watson Assistant for Citizens koji pomaže vladinim institucijama i zdravstvenim ustanovama u pružanju informacija vezanih za COVID-19 svojim građanima u realnom vremenu. Do sada mnoge zemlje koriste virtualnog asistenta, a među njima su primjerice Češka, Grčka, Poljska, Španjolska, Velika Britanija.
Pristrana umjetna inteligencija smatra se problemom u razvoju sustava umjetne inteligencije. Jesu li pristranosti riješene ili će kod strojnog učenja uvijek postojati opasnost od pristranosti s obzirom na to da će uvijek biti pod utjecajem podataka koji se upotrebljavaju.
U IBM-u vjerujemo da razvoj i uvođenje „pouzdane“ umjetne inteligencije zahtijeva odgovorno vodstvo. Kako bismo maksimizirali i ubrzali poslovnu vrijednost i utjecaj sustava umjetne inteligencije, vjerujemo da je izgradnja sustava koji su objašnjivi i pouzdani od ključne važnosti. To zahtijeva razvoj okvira koji određuje kako postaviti vrijednosti, promovirati objašnjivost i smanjiti pristranost podataka. Etička pitanja i pristranost ne bi trebale biti usputne misli ili nešto što ostavljamo za kraj, već ih je potrebno ugraditi u cjelokupan proces razvoja i uvođenja umjetne inteligencije, od dizajna do prodaje. IBM je kompanija koja prednjači kada je riječ o smanjivanju pristranosti i izgradnji etičke umjetne inteligencije. IBM je kao što sam već spomenuo prihvatio poziv Vatikana i potpisao povelju za izradu etičkih smjernica za umjetnu inteligenciju. Povjerenje je od ključne važnosti u vremenu kada društvo i tvrtke sve više prihvaćaju umjetnu inteligenciju. Kako bismo zaradili to povjerenje, moramo osigurati da su naši sustavi umjetne inteligencije što nepristraniji. Kada razvijamo sustave umjetne inteligencije, upravo ovaj princip je temelj razvoja naših sustava.
Prelazimo li točku kada je društvo zabrinuto zbog mogućnosti da umjetna inteligencija preuzme naše poslove i ulazimo li u fazu stvaranja novih radnih mjesta?
To je evolucija kojoj svjedočimo. I dalje postoji zabrinutost oko toga hoće li umjetna inteligencija utjecati na naša radna mjesta, ali u isto vrijeme raste i shvaćanje potencijala umjetne inteligencije. To znači da će umjetna inteligencija utjecati na stvaranje novih radnih mjesta i potpuno novih zanimanja. Ukoliko pogledamo unatrag i osvrnemo se na tehnološke promjene koje su se događale možemo zaključiti kako je strah od toga da će tehnologija zamijeniti ljude obično neutemeljen. Međutim, potreban nam je široki raspon dijaloga o umjetnoj inteligenciji koji je usmjeren na tri prioriteta: namjera, vještine i podaci. Povijest nam poručuje da umjetna inteligencija, kao ni prethodne revolucionarne tehnologije, neće zamijeniti ljude.
Umjetna inteligencija će promijeniti načine na koje danas obavljamo naše poslove, zadaci koje danas obavljamo će se promijeniti. Dat ću vam primjer. Tehnologije poput čitača crtičnog koda i bankomata (IBM je radio na izumima istih: linijski bar kod - Universal Product Code i razvoj bankomata) također su u prošlosti potaknule diskusije kako će razvoj tih tehnologija utjecati na zaposlenike i njihova radna mjesta. Pokazalo se da su upravo ti izumi povećali produktivnost, promijenili naš način života te su doveli do stvaranja novih radnih mjesta. Svakako, korištenje umjetne inteligencije zahtijeva čovjeka - ljudsko odlučivanje, vašu prosudbu, intuiciju.
Možete li navesti neka nova radna mjesta ili vještine za koje smatrate da će se tražiti u sljedećih pet godina?
Zasigurno će se pojaviti neka potpuno nova zanimanja i područja rada. Primjerice, tvrtke će trebati timove za etičko upravljanje umjetnom inteligencijom koji će pratiti da li se umjetna inteligencija uvodi na etički način. Također, naglasak će biti stavljen na razvoj vještina na području kibernetičke sigurnosti te na području analize podataka pa ćemo trebati sve više stručnjaka za kibernetičku sigurnost i analitičara podataka te podatkovnih znanstvenika. Ono što je važno, jest već danas raditi na razvoju obrazovanja gdje školujete učenike i studente za zanimanja budućnosti, važno je njegovati cjeloživotno obrazovanje te kontinuirano ulagati u znanja i vještine zaposlenika. IBM je vrlo aktivan na ovom području i prije sedam godina razvili smo novi školski model P-TECH kako bismo educirali mlade sa „skillovima“ budućnosti. Danas smo također suočeni s disrupcijom na području obrazovanja koja je uzrokovana promjenama koje donosi trenutna epidemija, UN procjenjuje kako je 290 milijuna studenata širom svijeta zahvaćeno takvim promjenama i moraju naučiti kako učiti na nove načine i s udaljenih lokacija. IBM surađuje s Ciscom kako bi pomogao učenicima, studentima i učiteljima u izvođenju nastave na daljinu, a također smo dali i na besplatno korištenje IBM-ove online programe poput IBM Skills, Open P-TECH i IBM AI Education za učitelje. Također, i studenti i učitelji mogu se prijaviti i na različite webinare gdje mogu unaprijediti svoje znanje i steći nova znanja.
Kada govorimo o radnim mjestima budućnosti, važan aspekt u ovom dijelu je svakako istraživanje i razvoj. IBM-ov odjel za istraživanje, IBM Research jedna je od najvećih svjetskih istraživačkih organizacija koja broji dvanaest laboratorija na šest kontinenata. Ključan fokus našeg istraživačkog rada u Europi je upravo umjetna inteligencija koju razvijamo i primjenjujemo u različitim industrijama. Poznato je IBM-ovo desetogodišnje ulaganje vrijedno 240 milijuna dolara u stvaranje laboratorija MIT-IBM Watson AI Lab u kojem se danas istražuju mogućnosti primjene umjetne inteligencije, uključujući načine na koje umjetna inteligencija donosi benefite gospodarstvu i društvu u cjelini – pojedincima, tvrtkama, vladama. U ožujku ove godine IBM je najavio izgradnju prvog europskog kvantnog računala u Njemačkoj. Jasno je, za poslove budućnosti bit će nam potrebne nove vještine kako bismo u potpunosti iskoristili potencijal novih tehnologija za rješavanje kompleksnih problema s kojima se svijet suočava.
Zlonamjerni softveri koji kradu podatke, ucjenjivački softveri, poruke e-pošte za krađu identiteta..., u današnje vrijeme postoji toliko mnogo prijetnji našim digitalnim podacima u svim sektorima – vladinom, javnom i privatnom. Čini se kao da se ove prijetnje zapravo povećavaju, a ne smanjuju. Zašto ne možemo pobijediti hakere, čini se kao da su uvijek nekoliko koraka ispred nas?
IBM-ovo istraživanje IBM X-Force 2020 pokazuje kako je u 2019. godini zabilježeno četiri puta više slučajeva povrede podataka nego u 2018. godini. Isto tako, 2019. godine narušeno je 200 posto više milijuna zapisa od broja zapisa koji su izgubljeni tijekom 2018. godine. Sudeći prema tome, za očekivati je kako ćemo i u 2020. godini imati mnogo izgubljenih podataka upravo zbog kibernetičkih napada. Kada govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, ono što je iznimno važno jest uvijek biti „jedan korak ispred“ i koristiti napredne security intelligence metode u svom poslovanju. Potrebno je poznavati i pratiti prijetnje tako da, kada se napad i dogodi, vi ste ga već predvidjeli i postavili ste ispravnu zaštitu.
Mi u IBM-u imamo tim stručnjaka koji 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu pretražuje internet u potrazi za prijetnjama. Iste prijetnje analiziramo i dijelimo ih s našim korisnicima-pretplatnicima. Riječ je o usluzi koja se zove XFORCE IRIS (Incident Response and Intelligence ). Također, IBM posjeduje širok portfelj usluga i proizvoda koje naši korisnici primjenjuju u borbi protiv kibernetičkih prijetnji. Tu je IBM QRadar, sustav za upravljanje sigurnosnim incidentima i događajima koji analizira korporativnu mrežu tvrtki u potrazi za kibernetičkim prijetnjama te SOAR softver za prijavu incidenata te najnoviji proizvod "Cloud Pak for Security" koji objedinjava integrirane SOC (security operations center) alate u jednoj platformi, s jednim korisničkim sučeljem, a sve je prilagođeno bržem i jednostavnijem otkrivanju kibernetičkih prijetnji i orkestriranom odgovoru na iste.
Spomenut ću vam i neke preporuke koje organizacije mogu uzeti u obzir za povećanje kibernetičke sigurnosti: analizirajte sve informacije o prijetnji kako biste bolje razumjeli motivaciju prijetećih aktera i taktike za prioritiziranje sigurnosnih resursa; izgradite i obučite tim za odgovor na incidente unutar svoje organizacije, ispitajte plan odgovora na incidente vaše organizacije kako bi se razvilo mišićno pamćenje, implementirajte multifaktorske autentifikacije (MFA) – u 2019. godini krađa vjerodajnica i njihova ponovna upotreba bila je jedna od najčešće zabilježenih metoda napada prijetećih aktera, a MFA može učinkovito spriječiti takav napad prije nego što se dogodi, osigurajte spremno rješenje za prepoznavanje i blokiranje krivotvorenih domena.
Vraćamo li se u vrijeme čuvanja podataka na izvanmrežnim uređajima? Možemo li vjerovati da su rješenja u oblaku u potpunosti sigurna za korisnike ili mala poduzeća koja nemaju veliki budžet i ne mogu si priuštiti vrhunske servise u oblaku.
Svakako je na tržištu vidljiv trend gdje sve veći broj tvrtki i organizacija svoje podatke i svoje poslovanje premještaju u oblak. I u tom smislu sigurnost je iznimno važna, to i jest jedna od prednosti računarstva u oblaku, ali i dalje moramo voditi brigu o kontinuiranom ulaganju u sigurnost usluga u oblaku. Isto tako, od ključne je važnosti i uspostavljanje javno-privatnih partnerstva kako bi se pojačala kibernetička osviještenost i zaštita. Zajedničkom i dobrovoljnom razmjenom informacija o incidentima i prijetnjama u stvarnom vremenu možemo spriječiti i ublažiti kibernetičke napade.
IBM je jedan od osnivača saveza Open Cybersecurity Alliancea s ciljem što učinkovitije razmjene podataka i povećanju opće kibernetičke sigurnosti. IBM koristi vodeće sigurnosne prakse u industriji za zaštitu podataka kao što je upotreba enkripcije, metodologija kontrole pristupa i vlasničkih modula upravljanja pristankom. Također, danas se razvijaju nove tehnologije koje usluge u oblaku čine još sigurnijima. Primjerice, IBM vjeruje da će blockchain tehnologija za pouzdane transakcije učiniti isto što je i internet učinio za protok informacija.
Kada je riječ o manjim tvrtkama, takvi sustavi započinju novo poglavlje digitalne revolucije moderniziranjem infrastrukture i prebacivanjem svog poslovanja u smislu ključnih transakcija u privatni i hibridni oblak gdje je dio informacija pohranjen lokalno kod korisnika, a dio u oblaku. Za male i srednje tvrtke fleksibilnost poslovanja i prenosivost su ključni. Upravo stoga IBM je posvećen softveru otvorenog koda i hibridnim rješenjima u oblaku. IBM je nedavno akvizirao Red Hat i upravo ova akvizicija, uz druge benefite, olakšat će malim tvrtkama nesmetano korištenje usluga u oblaku.
Tehnologija blockchain pomaže revolucionirati prijevoznička poduzeća diljem svijeta, masovni podaci na sustavima za vremensku prognozu omogućuju nam najtočnije vremenske prognoze. Primjeni kojih se novih tehnologija najviše veselite?
Istaknuo bih svakako kvantno računarstvo i računarstvo s visokim performansama (HPC) te naravno računarstvo u oblaku i edge computing. Danas kada se svijet suočava s globalnom pandemijom, možemo vidjeti kako se upravo superkompjuteri mogu koristiti za istraživanje te razvoj terapija i lijekova za COVID-19. U ožujku je osnovan COVID-19 High Performance Computing (HPC) konzorcij koji stavlja na raspolaganje 330 petaflopa istraživačima, znanstvenicima i zdravstvenim djelatnicima širom svijeta upravo za navedene svrhe. Također, IBM-ovo superračunalo Summit već je pomoglo znanstvenicima s Oak Ridge National laboratorija i sa Sveučilišta u Tennesseiju u analizi lijekova koji mogu učinkovito zaustaviti virusnu infekciju ljudskih stanica i tako spriječiti širenje virusa.
www.lovexx.club