Može li Hrvatska postati napredna država s razvijenom primjenom umjetne inteligencije. Zasad stvari ne stoje najbolje, no ako se pita hrvatsku Udrugu za umjetnu inteligenciju koja je okupila niz renomiranih IT tvrtki ali i pojedinaca, prilika postoji. Imamo pametne ljude, no ono što još nemamo poduzetnički je duh koji je spremam riskirati na tom polju.
Potrebna nam je i jasna vizija niše u kojoj možemo biti najbolji, pravo vodstvo, suradnja i konstruktivan dijalog s vladajućima i akademskom zajednicom, koji će pridonijeti stvaranju ekosustava za razvoj inovacija, startupa i poduzetništva pa i cijele moderne industrije kompetitivne na globalnoj razini, zaključak je koji proizlazi iz panela održanog u petak na temu “Poticanje razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj” u organizaciji Udruge CroAI.
Kako je kazao Mislav Malenica, predsjednik udruge, Hrvatska trenutačno nema dobro posloženu komunikaciju i suradnju s vladajućima dok ‘proizvodi’ akademske zajednice nemaju pravu primjenu u praksi.
Pritom startup zajednica, da bi se razvijala u pravom omjeru i tempu, ima problema u dijelu pretjeranog i zahtjevnog zakonodavstva, koje ne potiče osnivanje startupa i promjenu mindseta. Ipak, u Udruzi CroAI i dalje vjeruju da se stvari mogu pomaknuti s mjesta te su i dali svoj doprinos raspravi o Bijeloj knjizi umjetne inteligencije, odnosno setu pravila i smjernica koje je izradila Europska komisija zato da se od nje modeliraju zakoni primjene AI-ja u EU.
Tri glavne smjernice odnose se na osnaživanje startupa i malih igrača na tržištu, njihovo zadržavanje u okvirima EU te uloga vlada na tom području. Kada govorimo o ulozi vlade, naglašava Malenica, mnogi će reći da je bolje da se ne petlja jer stvara samo probleme.
– Nisam vidio nijednu državu koja nema razvijen dijalog i suradnju s vladom i njenu podršku. U hrvatskom slučaju, gdje ne postoji razvijena potražnja za proizvodima u domeni AI-ja, Vlada bi trebala postati idealan prvi klijent i tako promovirati znanje, kreirati potražnju te pomoći stvaranju ekosustava. Vlada ne treba davati novac i grantove jer time stvara samo loše tvrtke, no treba biti klijent, ne jedini, ali prvi – smatra Mislav Malenica.
Europa mora biti kompetitivnija, rekao je Malenica predstavljajući smjernice za poticanje razvoja AI-ja. Kroz cijelu Bijelu knjigu provlači se poruka da Europa vidi razvoj AI-ja (artificial intelligence) kao priliku da postane globalni lider, ali istovremeno štiteći svoje građane i njihova digitalna prava. Zanimljivo je, kazao je Malenica, da na 25 stranica dokumenta tek se dva puta spominju startupi. – Vjerujem da je upravo kompetitivnije okruženje za startupe bitno u razvoju AI-ja jer neke države još ne vide razliku između pekarnice i startupa. Startupi bi trebali imati ‘lakšu’ regulaciju jer oni nisu ti koji će stvarati novac ni za jednu, a možda ni tri godine. Možda i neće uspjeti, ali oni potiču inovacije i ključni su za razvoj – smatra Malenica.
Uvelike treba pomoći startup zajednici, a sve to moguće je, kako predlažu u CroAI, kroz pet mehanizama koji uključuju pojednostavnjenje postupka pokretanja i zatvaranja startup firmi, stvaranje bolje investicijske klime, omogućavanje boljeg dijeljenja poslovnog uspjeha sa zaposlenicima, smanjenje administrativnih barijera te jačanje jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije kao najvećih aduta europske ekonomske integracije. Kako to rade u Izraelu i Švedskoj, i gdje je njihova AI industrija, otkrili su Ilan Mor, veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj, i Diana Helen Madunic, veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj.
Ilan Mor kazao je kako Izrael malo zaostaje na području AI-ja jer njihov strateški cilj koji su odabrali još davnih dana bio je biti najbolji na polju kibernetičke sigurnosti. Tek su nedavno prionuli razvoju AI-ja i, kako veli Mor, vjeruje da će ubrzo biti lideri i u tom dijelu. Izrael je svoj poduzetnički mindset stvorio temeljem jednostavne spoznaje da jedino sami za sebe nešto mogu stvoriti i razviti. Naime, neprijateljsko okruženje u kojem žive nametnulo im je taj model kao jedini mogući i uz pomoć strateških odluka politike postali su startup velesila, odnosno rasadnik ljudi i sjedište za niz multinacionalki.
Za Izrael ključna je sinergija vlade, akademske zajednice, obrambenog sustava i civilnog sektora, kazuje Mor i dodaje da je pritom iznimno važan sustave edukacije.
Izrael je, inače, trenutačno treća svjetska sila kad je riječ o broju AI startupa, ima ih 362, dok je ulaganje države u istraživanje i razvoj oko 4,5 posto BDP-a.
– Šveđana je samo deset milijuna, suradnja nam je prioritet. Naš razvoj temeljimo na kolaboraciji vlade, privatnog sektora i akademske zajednice – rekla je veleposlanica Madunic, a umjetna inteligencija podučava se na fakultetima. Švedska izdvaja 3,2 posto proračuna za istraživanje i razvoj, a velik novac izdvajaju i privatni ulagači. Skype, Minecraft, Candy Crush... tek su neki na popis danas uspješnih startupa koji su posao pokrenuli u Švedskoj.
Pripomenula je kako Hrvatska možda nema lokalno jaku potražnju, no ima cijeli EU kao priliku. Mario Antonić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta istaknuo je kako je Hrvatska, koja za R&D izdvaja manje od jedan posto BDP-a, u procesu postavljanja Centra za inovacije koji će se posvetiti i razvoju umjetne inteligencije. Nacionalni plan za umjetnu inteligenciju zastao je u koronakrize, no uskoro će u javnu raspravu. Napomenuo je i da, nažalost, Hrvatska nema dovoljno resursa da financira razvoj AI-ja te da će se uglavnom oslanjati na fondove EU.