Iako ljudski faktor nosi najviše krivnje za prometne nesreće, i starost automobila – posebno ako su loše održavani - direktno je povezana kako s nezgodama tako i sa stradalima u prometu. Dokazuju to podaci iz više europskih država, a mnogo govori i podatak da u Hrvatskoj svako peto vozilo pada na tehničkom pregledu, odnosno svaki četvrti osobni automobil. Istraživanje koje je Centar za vozila Hrvatske proveo u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, Fakultetom prometnih znanosti, Hrvatskim autoklubom i Ministarstvom unutarnjih poslova direktno je povezalo neispravnost vozila s teškim prometnim nesrećama s poginulim osobama. U sklopu ovog projekta vještačeno je gotovo 200 vozila koja su sudjelovala u nesrećama s poginulim osobama. Prosječna je starost tih vozila iznad hrvatskog prosjeka.
– Trenutačno je hrvatski vozni park star 13,99 godina. U vrijeme okončanja istraživanja – koje je trajalo tri godine - prosječna je starost vozila u Hrvatskoj bila 13,05 godina, a vozila pregledana u sklopu ovog istraživanja bila su u prosjeku stara 14,54 godina. To jasno govori da u težim prometnim nesrećama ipak veći udio imaju starija vozila. U automobilima u kojima je netko stradao lošiji su elementi aktivne i pasivne sigurnosti jer je riječ o starijim automobilima. Također, otprilike 40 posto vozila koje smo vještačili, u kojima je bilo smrtno stradalih, imalo je neku tehničku neispravnost – rekao nam je Goran Pejić, pomoćnik uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske.
Pojasnio je da je bilo lakših, ali i težih tehničkih neispravnosti, no kod 27 do 28 posto od tih 40 posto neispravnih vozila neispravnosti su bile teže. Naime, kod njih su u većini slučajeva neispravne bile kočnice, gume, ovjes. Neispravnosti su zabilježene i na nosivim dijelovima karoserije. Otprilike u 10 do 12 posto prometnih nesreća u kojima je netko poginuo, a koje su u sklopu ovog istraživanja vještačene, tehnička je neispravnost vozila mogla biti izravni uzročnik prometne nesreće. Dakle, da su ti automobili bili bolje održavani, nesreće se (vjerojatno) ne bi dogodile ili bi njihove posljedice bile blaže.
– Godišnje, nažalost, u Hrvatskoj više od 300 ljudi pogine na cestama. Kad bi se bar ovih 12 posto vozila, za koje je istraživanje pokazalo da je tehnička neispravnost mogla dovesti do prometne nesreće, dovelo u tehnički ispravno stanje, godišnje bi 30 do 35 ljudskih života bilo spašeno – rekao je G. Pejić.
I Europska je komisija utvrdila povezanost između neodržavanja vozila i prometnih nesreća sa smrtnom posljedicom i to u dokumentima koji su prethodili donošenju novih direktiva o tehničkim pregledima. Puna implementacija tih direktiva mora se u potpunosti provesti do kraja svibnja ove godine u svim državama članicama. Oko 6 posto prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama u EU prouzročeno je, naime, upravo tehničkom neispravnošću vozila. U kategoriji motocikla i mopeda taj je postotak i veći te iznosi osam posto.
– Rezultati ovog istraživanja kažu da se na području Europske unije podizanjem razine tehničke ispravnosti vozila godišnje može spasiti 2000 ljudskih života – naveo je Goran Pejić.
Proteklu je godinu Hrvatska završila s 13,99 godina prosječne starosti za sva vozila, odnosno 12,95 godina za osobne automobile. Razvijenije države članice EU imaju mlađe automobile.
– U Njemačkoj je prosječna starost manja od 9 godina. Austrija, Danska i Francuska među najboljima su s 8 do 8,5 godina prosječne starosti vozila, Engleska također ima vozila u prosjeku mlađa od 9 godina. Te države imaju i puno bolje parametre kad je riječ o sigurnosti na cestama. U Hrvatskoj na 100.000 stanovnika imamo 7,5 poginulih, dok je prosjek Europske unije 5,1-5,2 poginulih na 100.000 stanovnika. U razvijenijim državama poginulih je 2,2 do 2,8 na 100.000 stanovnika – pojasnio je G. Pejić.
Po starosti voznog parka bolji smo od država istočnog bloka koje su kasnije ušle u EU, od Poljske, Litve, Latvije... Češka nam je blizu po prosječnoj starosti automobila na cestama.
Na tehnički pregled u Hrvatskog godišnje dođe oko dva milijuna vozila. Više od 420.000 ih je tehnički neispravno, a u prosjeku se utvrde tri pogreške po vozilu. Najveći postotak neispravnosti otpada upravo na vitalne dijelove, dakle na kočioni sustav, svjetlosno- signalnu opremu, sustav ovjesa.
– Mislim da sustav tehničkih pregleda u Hrvatskoj dobro funkcionira i da je otkrivanje nedostataka fokusirano upravo na vitalne dijelove automobila. S obzirom na to da se najčešće na tehničkom pregledu ne prolazi zbog nedostataka na vitalnim dijelovima, dalje se kriteriji ne mogu spuštati – kaže G. Pejić.
Tehnologija i način provjere pojedinih sklopova strogo su propisani direktivama Europske unije koje su integrirane u hrvatske pravilnike i djelatnici svih stanica za tehničke preglede moraju raditi na jednak način i moraju poštovati jednake norme. Odnosno, "sruši" li ispitivač u jednoj stanici za tehnički pregled vaš automobil, ispitivač u drugoj stanici znat će o kojem je nedostatku bila riječ te automobilu također neće dati zeleno svjetlo dok uočene nepravilnosti ne budu otklonjene.
– Izvorni je cilj paketa novih direktiva upravo harmoniziranje svih stanica za tehnički pregled na razini svih država članica EU. Nova direktiva donosi obvezu svim državama članicama da točno propišu sve sklopove koji se moraju pregledati, nedostatke koji se utvrđuju i način vođenja evidencije o tim nedostacima. Cilj je da se za nekoliko godina sustav toliko harmonizira da će vjerojatno doći do međusobnog priznavanja tehničkog pregleda u članicama EU. Dakle, kad netko dođe na godišnji odmor u Hrvatsku, moći će ovdje obaviti i tehnički pregled koji će mu vrijediti u Finskoj, Španjolskoj, Njemačkoj – objasnio je G. Pejić. Intervali nisu jednaki u svim državama, no to se i ne mora uskladiti.
Europska je komisija kroz direktive propisala minimalne frekvencije koje moraju poštovati sve članice, ali države članice dinamiku odlaska na tehnički pregled moraju prilagoditi stanju svog voznog parka, sustavu održavanja voznog parka te navikama održavanja vozila. Hrvatska je u dinamici održavanja tehničkih pregleda slična državama koje trenutačno imaju najbolju razinu sigurnosti u prometu na cestama – prve dvije godine tehničkog pregleda nema, a potom automobil na tehnički pregled mora svake godine.
Dobro je da starost vozila se ne tiče ratnih aviona.Tu je situacija obrnuta.Što su stariji, to su bolji.