Prvi put od svibnja 2014. godine statističari su u studenom prošle godine zabilježili lagani realni pad primanja u Hrvatskoj koja se u bruto iznosu prosječno vrte oko 8400, a u netu oko 6200 kuna. Uz to došlo je i do najvećeg pada industrijske proizvodnje još od 2012. Analitičari Ekonomskog fakulteta ističu da se od ožujka 2018. godine plaće nalaze u fazi usporavanja, a to razdoblje podudara se s tvrdnjama poslodavaca da su ispucali rezerve za povišice zbog čega su i pojačali pritisak na državu da im pritekne u pomoć i smanji poreze.
Dajte poduku za web-dizajn!
Zaposleni koji imaju visoku stručnu spremnu u prosjeku zarađuju oko 8500 kuna, radnici sa srednjom stručnom spremom na mjesec zarade oko 5000, dok visokokvalificirani radnici imaju nešto više od 6000 kuna, slično kao i osobe s višom stručnom spremom! Hrvatska se bruto primanja već godinama vrte lagano iznad 1100 eura, a s tom razinom plaća prilično je teško zadržati vlastitu radnu snagu i privući nekoga sa strane ako se drugdje može zaraditi više. Podaci iz studenog 2018. godine pokazuju da nas je po bruto primanjima uz Češku i Slovačku pretekla još i Poljska dok je Mađarska nadomak hrvatskog prosjeka.
Vladin odgovor na zahtjeve poslodavaca bilo je uvođenje neporezne naknade (do 5000 kuna), koju je u prosincu primilo oko 420 tisuća zaposlenih, ali i masovno otvaranje tržišta rada za umirovljenike, studente, srednjoškolce i strane radnike. Stručnjaci sugeriraju da Vlada pokuša angažirati i neaktivne, obeshrabrene skupine radnika koji godinama nisu uspijevali naći posao te im treba dodatna edukacija i poticaj da se vrate na radna mjesta. Novca za aktivne mjere zapošljavanja ima više nego ideja i spremnosti da se ponudi osposobljavanje u traženim profesijama, primjerice, nezaposlenom će gimnazijalcu na burzi ponuditi prekvalifikaciju za zavarivača, ali ne i prilično traženog web-dizajnera!
– Vjerujem da je realni pad primanja u studenome samo privremen, moguće je da su tvrtke čuvale novac za isplatu neporezne naknade. Sektori gdje postoji manjak radnika morat će povećati plaće ako žele doći do ljudi, naprosto moraju se prilagoditi stanju na tržištu – prokomentirao je analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić.
Potroše sve što dobiju
– Ako nema dovoljno ljudi, uvijek postoji opcija da se podignu plaće, trgovci mogu povećati maržu, tvrtke koje posluju na domaćem tržištu veći trošak za radnike mogu prevaliti na više cijene. Izvoznici se moraju okrenuti unutarnjim rezervama jer su cijene na međunarodnom tržištu zadane – ističe Nestić.
Razlika u primanjima između Zagreba, gdje su pred kraj godine plaće bile oko 7200 kuna, i najlošije Međimurske županije je pedesetak posto. Kako je posljednjih godina došlo do znatnijeg povećanja minimalne plaće, ta se razlika ipak s godinama smanjuje. Minimalac se povećao i ove godine, što će imati povoljniji utjecaj na kretanje potrošnje od rasta najviših plaća jer ljudi s malim plaćama potroše sve što dobiju.
Pogledajte i video o neobičnim hrvatskim prezimenima:
Jel tu uracunat i onaj dio na ruke ???