U turističku 2010. nitko u Europi nije ušao bezbrižno. Europski je kontinent lani ugostio šest posto inozemnih putnika manje nego godinu prije, mediteranski turizam podbacio je pet posto, a turističke velesile Francuska i Španjolska čak sedam, odnosno osam posto. Hrvatska se provukla s odličnih minus jedan posto turista i istim brojem noćenja kao godinu prije. Šaroliki ovogodišnji predsezonski rezultati – u svijetu bolji nego u Europi, a u Hrvatskoj šest posto manje gostiju i četiri posto noćenja – i dalje siju nespokoj među turističkim radnicima. Istina, svi se uzdaju da će špica, u kojoj se praktično u jednom tjednu mogu poravnati predsezonski minusi, ipak spasiti stvar. Čak i u Hrvatskoj, u kojoj špica sezone, prema analizi iz prošle godine, traje nepuna dva mjeseca, točno 58 dana.
Muke po sezonalnosti
Najveću iskorištenost, 118 dana, imali su prošle godine hoteli. Slijede turistička naselja s popunjenošću od 88 dana, kampovi sa 60 dana, te privatni smještaj sa samo 43 dana iskorištenosti. Kada se, pak, zna da hoteli imaju samo 120.000 kreveta, a privatni smještaj četiri puta više (ukupan kapacitet je 970.000 postelja), jasno je da popunjenost nije lako povećati. Inače, najveću popunjenost od 68 dana, prema analizi iz 2008., imaju domaćini u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Prekratka sezona, međutim, nije hrvatska posebnost. S time se muče praktično sve turističke zemlje svijeta, a koliko je situacija za turizam ozbiljna i koliki je problem sezonalnost, prvi je put priznala i Europska unija. Nakon dvije godine krize uvidjelo se da se turizam više ne može prepuštati samome sebi, pa se u optjecaj vraćaju i subvencije koje su donedavno bile prekrižene crvenom olovkom. Sve su ubrzali oblaci vulkanskog pepela koji su proljetos prizemljili avione i dodatno oneraspoložili EU prognozere.
Hoće Kineze i Ruse
Smatraju da će se turizam Europe zbog toga u 2010. oporavljati sporije nego se očekivalo i sporije nego u ostatku svijeta. U svakom slučaju, za cilj je Europska komisija postavila produljenje glavne sezone putovanja. I to na dva načina. Prvi su poticaji za putovanja izvan sezone EU građana; starijih, mladih, socijalno ugroženih, te hendikepiranih osoba. Drugi paket ide za tim da poveća dolaske iz rastućih emitivnih tržišta Kine, Brazila, Rusije i Indije. Gosti iz tih zemalja trebali bi na Stari kontinent dolaziti kao u jedinstvenu destinaciju, s tim da bi jedan dolazak tih dobrostojećih gostiju uključivao posjet više zemalja. Web-portal Visiteurope.com već je ustrojen. Dakako, sve će pratiti i odgovarajuća financijska injekcija “za podršku i koordinaciju europskog turizma”. Više detalja o novim financijskim instrumentima EU za oporavak turizma najavljeno je za studeni.
Gubitak kratkoročno
Dobro ili loše za hrvatski turizam, koji ove godine kroz oglašavanje (zapravo poticaje organiziranim dolascima u izvansezoni) s partnerima, po sistemu pola-pola, udružuje čak 20 milijuna eura? Računa se da će, zahvaljujući tome, samo avionskim prijevozom u nas doći oko 600.000 europskih gostiju. Udruženo oglašavanje na snazi je, inače, od lani, a za ovu su sezonu dodani novi modeli i povećan ukupan budžet. Od EU turističkih mjera, pak, ministar Damir Bajs kratkoročni vidi gubitak, ali dugoročno – korist.
– Europska unija trenutačno priprema ove mjere, a uskoro slijedi izrada turističke strategije. Politika im se prilično podudara s našom, čak i što se tiče, s izuzetkom Brazila, udaljenih tržišta na koja ciljaju. Mjere, pak, o kojima se govori operativne će biti tek dogodine i moguće je da ćemo zbog njih izgubiti nešto gostiju, ali uskoro ćemo i mi biti dio Europske unije, a onda nam sve takve mjere i poticaji putovanjima mogu samo koristiti – odgovara ministar turizma D. Bajs.
Ma da je sezona i 365 dana godisnje, opet bi nosili gace na stapu. Izmedu mafije, \"dusebriznika\" koji vode drzavu, i \"menadzera\", sve bi bilo opljackano.