skrivena u klisuri

Pogledajte što 'skriva' tajna partizanska bolnica Franja

tajna partizanska bolnica Franja
Foto: Linda Draškić
1/10
04.12.2014.
u 07:44

Ranjenike su dovozili u bolnicu isključivo pod okriljem mraka kroz potok, kako neprijatelj ne bi prepoznao tragove po putu i tako je otkrio

Partizanska bolnica Franja bila je tajna partizanska bolnica u doba Drugog svjetskog rata smještena pokraj mjesta Cerkno u Sloveniji.

Izgrađena je u prosincu 1943. godine, a bila je jedina tako opremljena bolnica u to vrijeme, daleko od očiju neprijatelja.

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić Perak

Nikada otkrivena

Bolnicu Franju čini 15 drvenih baraka, a bila je među najbolje opremljenim tajnim partizanskim bolnicama te je uz operacijsku dvoranu posjedovala i rendgenski uređaj, prostorije za skrb invalida i malu elektranu. Ranjenike su dovozili u bolnicu isključivo pod okriljem mraka kroz potok, kako neprijatelj ne bi prepoznao tragove po putu i tako otkrio bolnicu. Ranjenici su na očima imali poveze kako ne bi mogli otkriti gdje je točna lokacija bolnice Franja u slučaju da budu zarobljeni, a živote su im spašavali u uvjetima koje bi danas bilo teško i zamisliti. Među ranjenicima su bili, osim Slovenaca i pripadnika bivših jugoslavenskih naroda, Talijani, Poljaci, Francuzi, Austrijanci i dva Amerikanca.

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić Perak

Bolnica je smještena na nepristupačnom terenu, između klisura i neprijatelji je nikada nisu otkrili. Tijekom svog djelovanja do 1945. godine, u nju je ukupno dovezeno 578 ranjenika, a 78 ih nije preživjelo. Većina umrlih život je izgubila dok su čekali da ih se dopremi u bolnicu. Umrle su pokapali na obližnjem groblju s bocom rakije i karticom na kojoj su pisale informacije kako bi se tijela naknadno mogla identificirati. Nakon rata, svi posmrtni ostaci prebačeni su obiteljima.

Izgradnja bolnice

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić Perak

Nakon kapitulacije Italije u jesen 1943., liječnik Viktor Volčjak i grupa boraca počeli su graditi novu bolnicu u jedva pristupačnom Pasice klancu u Dolenji Novaki u regiji Cerkno, prema savjetu jednog lokalnog stanovnika, Janeza Peternelja. Uz predanu pomoć mještana, bolnica se gradila postupno do kraja rata pored Čerinščica potoka. Ime Franja dobila je po glavnoj liječnici koja je upravljala bolnicom Franji Bojc Bidovec, a izgradio ju je liječnik Viktor Volčjak. Bolnica je dobila i nagradu Američkog udruženja veterana pilota 2. svjetskog rata za spašavanje Harolda Adamsa, pilota srušenog nad Slovenijom.

Nakon katastrofalne poplave koja je uništila bolnicu u rujnu 2007. godine, spomenik je rekonstruiran gotovo u cijelosti. Voda je odnijela gotovo sve originalne predmete iz bolnice, tek 80-ak ih je naknadno pronađeno i vraćeno u bolnicu. Na temelju prethodno pripremljenih crteža i dokumenata objekti su obnovljeni i izrađene su kopije predmeta.

Foto: Linda Draškić

Danas je Partizanska bolnica Franja spomenik kulture na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, a nosi oznaku europske baštine. Unatoč gubitku autentičnog materijala, bolnica je ostala simbol borbe, humanosti i junaštva Slovenaca koji su, zajedno s drugim narodima, ustali u borbi protiv fašizma i nacizma.

>>Slovenija – Dežela gre naprej

Komentara 192

ŽU
žuna
09:31 04.12.2014.

koja je poanta izvlačenja ove teme iz ladice? pa antifašizam nitko razuman ne niječe, ali ne prihvaća poistovječivanje partije sa antifašizmom. nekada, sedamdesetih sječam se dobro pokojni joža mesar iz Kumrovca je izjavio da je u partizanima bilo do 15%% članova partije. zašto se krije taj podatak; kao i njegova rečenica..."bogati da sam 1941 imao boraca kao 1960 rat bi dobio do kraja 1942"....

JO
johnxxx
07:58 04.12.2014.

Ma kakava borba protiv fašizma i nacizma - to su prazne floskule. Slovenski partizani bili su najgorljiviji slovenski nacionalisti. Borili su se za Jugoslaviju jer im je u njoj dano ono što nikad prije nije postojalo - slovenska država. Slovenac Korošec see kao ministar policije u Kraljevini Jugoslaviji "proslavio" nasiljem nad Hrvatima. Nakon pada NDH, mnogi Slovenci učestvovali su u ubijanju Hrvatskih domobrana ili su ga odoboravali.

MU
muh
08:26 04.12.2014.

A gdje su tjela ljudi koje su partizani ubili posle rata??

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije