Stariji, osobe s invaliditetom, djeca... reći će svaki turistički radnik, dobrodošli su na Jadranu kao i svaki drugi gost.
No, nije tajna da mnogi hoteli i restorani njima nisu arhitektonski prilagođeni, a domaćini će prešutjeti da se na prste broje recepcionari, konobari... koji su prošli ikakvu obuku vezanu uz ugošćavanje takvih turista. Još je, stoga, na našoj obali sasvim uobičajeno da se konobar koji poslužuje društvo u kojem je, recimo, slijepa osoba izravno obrati svima osim njoj i na kraju pita: – A što će ona? Kao da je ta osoba maloumna zato što je slijepa.
Kad je gost u kolicima
Ili, nije se jednom dogodilo da slijepi gost sa psom vodičem ne može u neki jadranski hotel. Odnosno, može on, ali – ne primaju pse. Većina ne zna i kako se ophoditi s ljudima u kolicima ili nekim drugim ozbiljnijim fizičkim problemom.
– Da, samo smo djelomično spremni za tzv. turizam bez barijera. A upravo su stariji, obitelji s malom djecom i osobe s poteškoćom u kretanju ili komunikaciji potencijalni gosti u razdoblju kad su i najpotrebniji našem turizmu, u predsezoni i posezoni – objašnjava Zdeslav Krznarić, autor projekta “Prilagođeni hoteli”.
Ideja je kreirati novi koncept turističke ponude, arhitektonski i uslužno, upravo za najstarije, najmlađe i najranjivije članove društva. Projekt bi trebao uključiti više hotela, a trenutačno se kroz više kanala opipava bilo potencijalnih investitora. U međuvremenu, u sklopu tog pionirskog pothvata, osmišljeni su i prvi turistički aranžmani za spomenute skupine gostiju.
Ljeti pauza
U Zagreb, Istarsku te Šibensko-kninsku županiju, u kojima su domaćini imali i interesa i razumijevanja, na proljetne odmore od po tjedan dana uskoro stižu prvi gosti iz Njemačke i Austrije.
– To radimo u suradnji s jednom domaćom agencijom, a svaka skupina gostiju bit će od najviše deset do 14 starijih i osoba s poteškoćama. Aranžmani su all inclusive s puno izleta, a svaki se dan boravi u drugom mjestu. Suprotno od uvriježene predodžbe, takvi su turisti aktivni i dobri potrošači, a ručkovi su, recimo, predvođeni u restoranima izvan hotela jer žele upoznati i lokalnu gastronomiju – kaže Z. Krznarić.
Ovi će gosti izostati za najvećih gužvi i vrućina na Jadranu, ali onda će, od rujna, male skupine opet stizati.
>>Zbog ovih 8 razloga stranci moraju posjetiti Hrvatsku
>>Zemlja tisuću otoka ima najmanje toliko dvoraca i kurija, a spava na mrtvom kapitalu