Siniša Hajdaš Dončić

'Novcem od monetizacije će se zatvarati krediti HAC-a i ARZ-a'

autocesta
Foto: Matija Topolovec/Pixsell
1/2
09.10.2014.
u 09:13

- Odlučili smo se za prikupljanje potpisa za referendum jer smo sva druga sredstva uvjeravanja iscrpili - rekao je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić

U subotu počinje prikupljanje potpisa za još jedan referendum, onaj o monetizaciji autocesta. Inicijativu su pokrenula dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta), sedam organizacija civilnog društva (Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i pet sindikalnih središnjica (Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Matica hrvatskih sindikata, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Udruga radničkih sindikata Hrvatske).

- Odlučili smo se za prikupljanje potpisa za referendum jer smo sva druga sredstva uvjeravanja iscrpili, od prvog dana kada je najavljeno da će autoceste u koncesiju, isto je bilo i 2008. kada su Kalmeta i Sanader najavili koncesiju mi smo se isto postavili, prvo smo najavili prosvjed, a već tada i referendum. Mi smo tu jedina konstanta koja nije mijenjala mišljenje - rekao je Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata u emisiji hrvatskog radija U mreži prvog. Stanić je istaknuo kako dosadašnja iskustva sa svim koncesionarima nisu dobra.

- Ono što zagovaramo je da otkupimo te koncesije, ako je moguće i taj sustav autocesta pretvorimo u državni. Cijeli niz potreba je za otvaranjem novih čvorišta i cijenama bi trebala upravljati država. Ništa ozbiljno nije objavljivano, samo neke ekskluzivne informacije, a po najavama vidimo da će cijene nekontrolirano rasti - rekao je Stanić. Dodao je kako bi s koncesionarom cestarina bila skuplja 50-ak posto nego danas te da je uvjeren kako bi zbog toga bilo manje turista jer je cestarina prvo na što turisti naiđu. - Imali bi i problem s putovanjem domaćih korisnika, jer, svjedoci smo da tamo gdje je malo skuplja cestarina su velike gužve na paralelnim cestama - rekao je Stanić.

Hajdaš Dončić: Tim će se novcem isključivo zatvarati krediti HAC-a i ARZ-a

Ministar Siniša Hajdaš Dončić rekao je kako javni dug svi doživljavamo imaginarno. - Ajmo vidjeti kako je on nastao; definitivno zaduživanjem, imamo održivi i neodrživi javni dug, neke kredite. Imamo početnu poziciju gdje je stanje duga HAC-a i ARZ-a oko 30-ak milijardi kuna bez kamata, i sada ako krenemo u reprogram duga iako je mjera koncesije prijavljena u partnerskom sporazumu, iako bi prvi puta Hrvatska smanjila svoj dug u svojoj povijesti jer bi zatvorila kredite HAC-a i ARZ-a ili bi morali prolongirati otplatu i vratiti te kredite 2038. ili 2039. Taj dug onda ne bi bio četiri nego osam milijardi eura - rekao je ministar i dodao da će za pregrijavanjem ekonomije doći i do rasta kamatnih stopa pa nećemo cijelo vrijeme moći uzimati kredite s kamatama dva do tri posto.

- Imamo autoceste koje nisu naše nego u vlasništvu banaka, to znači kada HAC ili ARZ ne mogu plaćati kredit, uskače država koja onda ima manje novca za nešto drugo. Imamo s druge strane javni dug, i onda mi tuđim autocestama zatvaramo svoj vlastiti dug. To je za Hrvatsku dobro jer pokazujemo da smo vjerodostojni - rekao je Hajdaš Dončić i istaknuo kako će se taj novac neće završiti u proračunu. - Tim će se novcem isključivo zatvarati krediti HAC-a i ARZ-a - rekao je.

Teodor Celakoski iz udruge 'Pravo na grad' naglasio je kako se u privatizacijama i koncesijama pokazao čelični zakon profita. - Njegove karakteristike su pad kvalitete usluge, pad investicija u infrastrukturu te otpuštanje zaposlenih. Ne govorimo o klijenteli, nego o građanima Hrvatske koji u Hrvatskoj troše novac. Dakle, govorimo o potrebi rasta potrošnje, a sada imamo priču u kojoj će sav novac izaći van. To je ono što je supstanca ovog problema, nema tog investitora koji će doći tu na 40 godina, ako mu se ne garantira profit - rekao je Celakoski. Ministar Hajdaš Dončić rekao je kako je zakon jasan te da će prava radnika s današnjeg nivoa biti zadržana pet godina što, kako je rekao, nikada do sada nije bio slučaj.

Stanić: Da je tu koncesionar, Ikee tu ne bi bilo

Stanić je izjavio kako smo svjedoci da je Vlada zbog Ikee odlučila da na 7 kilometara od Zagreba do Rugvice više nikada ne naplaćuje cestarinu. - I to će biti jedino moguće dok su autoceste u rukama Hrvatske. Da je tu koncesionar, Ikee tu ne bi bilo - rekao je Stanić i dodao još jedan primjer. - Na dionici Zagreb - Macelj tražilo se da se ugradi znak obavijesti o brzini jer ima jedan potez gdje se događaju prometne nesreće. Oko 20.000 kuna to košta, a koncesionar je rekao da ne može jer to neće povećati njegove prihode. To je taj čelični zakon kapitalizma - dodao je Stanić.

Ministar Hajdaš Dončić rekao je kako nije bilo u planu da se autoceste ovim tempom grade u Hrvatskoj. - Trebalo je stati kod Splita i dalje onda raditi što mi radimo, postepeno, prvo državna pa brza cesta pa autocesta. Mi smo to preizgradili. Promet u Republici Hrvatskoj može maksimalno rasti jedan posto godišnje. Molim da malo svi razmišljamo o demografiji - poručio je Hajdaš Dončić.

Sindikalist Stanić rekao je kako druga rješenja postoje. - Nama se s ulice izbacuju cifre, ja bih volio vidjeti tablice koliko su ta naša zaduženja s kamatama. I autoceste jesu naše, ne znam zašto se Vlada stalno odriče naše imovine, imamo prihode iz kojih možemo jednim pametnim reprogramom otplaćivati dug - rekao je Stanić, dok je aktivist Celakoski rekao kako je zadovoljan što je ministar rekao da ima alternative. - To potvrđuju ekonomski stručnjaci koji kažu da monetizacija više nije potrebna, da Vlada treba restrukturirati dug i građanima ponuditi obveznice. Bitnije je upravljanje javnom imovinom - rekao je Celakoski, a ministar Hajdaš Dončić je zaključio kako autoceste uvijek ostaju hrvatsko vlasništvo te da se ovdje radi o iznajmljivanju.

>> Referendum o monetizaciji autocesta pokušaj je opstrukcije rada Vlade

Komentara 21

TH
than
09:59 09.10.2014.

Gradilo se preskupo, bojalo i po nekoliko puta, zaposljavalo, odnosno uhljebljivalo se previse, place su enormne... I sto sada ? Doslo se pred zid. Ne valja niti jedno, niti drugo. Grickalo se u HACu dok se moglo, a sada je doslo sve na naplatu. Jedini problem je sto je grickala manjina, a to grickanje ce placati svi porezni obveznici. I na kraju, opet nitko nije kriv.

TV
tvrtko3
10:06 09.10.2014.

Kada čovjek sluša ove naše sindikaliste stekne dojam da se u sve kuže i za sve imaju rješenje, pa se upitaš "koji klinac onda rade u sindikatu, što se ne angažiraju u politici i spase naciju". Međutim činjenica je da HAC ima cca. 30% radnika viška mjereći zaposlene po km autoceste, da dolaskom koncesionara sindikat neće imati ovu moć koju sada ima i da će cjenjeni vođe sindikata morati i nešto raditi u tom HACV-u a ne prodavati demagogiju, i tom leži problem. Sjećam se otpora sindikata zbog koncesije zagrebačkog aerodroma, te neispaltivo te rasprodaja Hrvatske te ne treba Zagrebu novi aerodrom...a sve da bi zadržali privilegije i da se što manje radi. Problem jamstva države za kredite HAC-a njih ne zanimaju, sa svim reprogramima i bez njih HAC ne zarađuje dovoljno za povrat kamata a kamoli glavnice pa kada usfali lovice posegnuti će se u proračun a onda ? Kome će se rezati?" Ekonomistu" Staniću ili nekome drugome. Odgovor nije teško pogoditi.

IN
intellegens
10:01 09.10.2014.

Nitko u hrvatskoj jos nije svijesan sto znaci vratiti 60 milijardi eura glavnice sa kamatama 2-3 puta vise, nitko jos nije svijesan da se mora otpustiti 100.000 150.000 ljudi koji su na proracunu, nitko jos nije svijestan da su ove place u javnom sektoru totalno ne realne i da bi trebale biti 30-40 posto manje, umirovljenici sa 30 -40 godina ...sto ce stvarno biti kada se vise necemo moci zaduzivati kad prodamo sve sto imamo prodati. Hrvatska je jedna zemalja koja ima stanovnika kao jedan veci grad na svijetu a koliko ljudi zivi na racun onih koji stvarno rade i placaju poreze. Koliko prodavacica u konsumu mora raditi za jednog dobro placenog uhljeba.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije