Kad kažemo Bauhaus, većina naših suvremenika pomisli na trgovačku kuću Bauhaus punu opreme za uređenje svijeta u kojem živimo. No ne treba to prezirati, jer koncepcija trgovačkog lanca u skladu je sa slavnom školom koju je njemački arhitekt i teoretičar arhitekture Walter Gropius pod imenom Bauhaus osnovao 1919. u Weimaru, vođen idejom o objedinjavanju djelatnosti umjetnika, arhitekata i obrtnika. Umjetnik koji poznaje obrt i ima to gdje naučiti, srž je jednog od najznačajnijih umjetničkih fakulteta u povijesti uopće. Bauhausu zahvaljujemo današnji ustroj suvremene arhitekture, dizajna, svih vrsta primijenjene umjetnosti uključujući i vjeru u umjetnost novih medija. Rezultat je to onoga što su, ne bez otpora, od 1919. do 1933. revolucionarno podučavali velikani poput Paula Kleea, Vasilija Kandinskog, Oskara Schlemmera, slikara, fotografa, kazališnog i grafičkog dizajnera Moholy-Nagya te brojni drugi majstori.
Lančani utjecaji
Vjerujući u integraciju umjetnosti i zanata, i u diskutabilnu definiciju da je umjetnik zapravo "uzvišeni zanatlija", stvorili su prototipove današnjih oblikovnih ideja. Stolac od kromiranih čeličnih cijevi i platna Marcela Breyera iz 1952. pokazuje utjecaj dizajnerskih misli "oca škole" W. Gropiusa koji je svoj naslonjač za sva vremena, dakle i za 21. stoljeće, dizajnirao 1920.!
Upravo tu protežnost Bauhausovih zasada na budućnost pokazuje aktualna izložba u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti "Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse" koju su kao dio projekta Baunet osmislile Vesna Meštrić i Jadranka Vinterhalter. Baunet je međunarodni istraživački projekt u kojem sudjeluju kulturne institucije iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Nosilac je projekta MSU, a njegova koordinatorica upravo autorica i kustosica izložbe Vesna Meštrić.
Ona i prokušana stručnjakinja Jadranka Winterhalter sjajno su izložbu protegle na razdoblje od 1919. do 1961. i pada Berlinskoga zida, kako bismo shvatili sve utjecaje vizionarske Bauhausove polazne ideje. Odnosi se to i na naš čuveni Exat 51 i njegov lančani utjecaj na suvremenu hrvatsku umjetnost i dizajn.
Profesor tekstila
Izložba se naravno prati kao stoljetna priča s biografskim poglavljima onih koji su bili đaci Bauhausa – a dolaze iz ovih krajeva. Odnosi se to ponajprije na Ivanu Tomljenović Meller kojoj se 2010. Muzej grada Zagreba odužio izložbom kustosice Leile Mehulić "Zagrepčanka u Bauhausu". Strpljivo je slagala mozaik Ivaninih čuvenih kolaža – i umjetničkih i onih biografskih, gdje se multimedijalnost nametala kao suvremeni smjer u umjetnosti. Tu je i važan trag Hrvatice Otti Berger, rođene u Slavoniji, čiji se dizajn tekstila čuva u Arhivu Bauhaus u Berlinu. Ne znamo je li joj tekstilni dizajn predavao Paul Klee.
Svoju godinu studija u Bauhausu, prije negoli je arhitekturu završio u Zagrebu, proveo je Gustav Bohutinsky. U Jadranskoj 11 u Zagrebu stoji njegovo remek-djelo – kuća projektirana za brata Emila...
Raditi korisne stvari, od stolaca do trafostanica, i to što je više moguće na umjetnički način, ideja je koju su prihvatili brojni nadareni đaci Bauhausa i njihovih sljednika u povijesti. Izložba u MSU do 27. će srpnja pokazat ne samo tko su nego i kako su radili, u svojim pratećim programima.
>> U Gradskoj upravi otvorena izložba fotografija 'Oslobođenje Zagreba'
>> Hrvati i Rodin stigli na veliki 'Rendez-vous'
o Bože , ubitačna je svestranost gđe. Lendvaj .