Ni dva mjeseca ljubitelji Vlaha Bukovca neće imati ako žele razgledati izložbu slika iz pariške faze tog slavnog hrvatskog umjetnika za čijim se slikama i dandanas jagme kolekcionari na međunarodnim aukcijama. Izložba je informativna i biografska.
Na njoj su izložene prve, kuriozitetne slike jedanaestogodišnjeg Bukovca, njegov prvi autoportret i početnička “Mlada sultanija”, ali i monumentalna slika “Isus prijatelj malenih” koja je kupljena u engleskom Harrogateu osamdesetih godina prošlog stoljeća, navodno za 40.000 njemačkih maraka da bi kasnije u tajnosti bila dopremljena do tomislavgradskog franjevačkog samostana. I ona se sada nalazi u Klovićevim dvorima. Kustosice izložbe Petra Vugrinec iz Klovićevih dvora i Lucija Vuković iz kuće Bukovac u Cavtatu odlučile su publici prikazati i otmjeno raskalašenu “Veliku Izu” koja je totalno uzbudila bulevarske duhove u Parizu 1882. kada je izložena na pariškom Salonu i sudbinski djelovala na Bukovčevu budućnost. Slika je posuđena od znamenite Zbirke Beljanski iz Novog Sada.
U središnjoj izložbenoj prostoriji je i putena “Andromeda” iz ljubljanske Narodne galerije kao dokaz slikarove iznimne erotske osviještenosti. Tu je i portret Bukovčeva sunarodnjaka Baltazara Bogišića, slika Dalmatinski ribari, ali i iznimno djelo koje se nalazi u zbirci Muzeja Jugoslavije iz Beograda “Toaleta Atenjanke” koja je prvo bila dio impozantne zbirke engleskog multimilijardera Samsona Foxa, da bi onda dospjela do Bijelog dvora na Dedinju u kojem je stolovao maršal Tito. Koautorica izložbe je i američka znanstvenica Rachel Rossner koja je doktorirala na Bukovčevim izlaganjima na pariškom Salonu, a koja se u ovom slučaju posebno pozabavila Bukovčevim crnogorskim radovima. Bukovac je portretirao i crnogorsku kneževsku obitelj, a u Klovićevim dvorima tako se mogu vidjeti portreti kneževih mališana posuđeni iz Narodnog muzeja Crne Gore iz Cetinja. Iako je Bukovac portretirao i prvo srpske, a onda i jugoslavenske okrunjene glave (te jugoslavenske ne spadaju u parišku fazu koja traje do 1893.), Narodni muzej iz Beograda nije dopustio posudbu portreta kraljice Natalije Obrenović. I taj je portret 1883. trebao biti izložen na pariškom Salonu, ali plan je pao u vodu kada se kraljica razvela od supruga, kralja Milana.
– Ovom izložbom o pariškom razdoblju Vlaha Bukovca 1877. - 1893. bavimo se najmanje razjašnjenim umjetnikovim razdobljem. Stoga među koautorima imamo i strane stručnjake jer je u međuvremenu Bukovac postao međunarodna tema – veli Petra Vugrinec. A za suradnju sa stranim stručnjacima svakako je zaslužna i Kuća Bukovac iz Cavtata koja je ne tako davno primila i vrijednu donaciju lady Zorice Glen s desetak Bukovčevih slika. Stoga ne čudi da je među koautorima izložbe i ime lady Jadranke Beresford-Peirse čija je londonska Zaklada hrvatskih spomenika pomogla da se ta donacija preseli u Cavtat, ali i engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson koji dolazi na sutrašnje zagrebačko otvaranje.
