Sretnici koji su na jugu Francuske, 25 km od Nice, posjetili Fundaciju Maeght mjesto opisuju čarobnim, mitskim, posebnim... Ono odiše duhom umjetnika čija su djela ondje izložena i koji su s vlasnicima i osnivačima Fundacije Marguerite i Aiméom Maeghtom sudjelovali u njezinu stvaranju.
Dio te čarolije preseljen je u Zagreb, u Umjetnički paviljon u kojem se 5. listopada otvara izložba “Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght”, a mi smo ekskluzivno prošetali postavom prije otvaranja za javnost.
Mobilna lakoća metala
Umjetnine iz Fundacije u Zagreb su stigle prošlog tjedna posebnim kamionima opremljenim sofisticiranim uređajima kako bi se kontinuirano zadržala ista temperatura tijekom prijevoza, a i alarmnim sustavima u slučaju pokušaja provale. Vještim rukovanjem konzervatora prenesene su u svoje novo, hrvatsko okruženje u kojem ostaju do 14. siječnja 2018. Ostavit ćemo malo i za iznenađenje posjetiteljima pa nećemo sve otkriti, ali nemoguće je ne spomenuti prostornu dominaciju “Repne površine zrakoplova” i “Tri žuta sunca” Alexandera Caldera koja vise sa stropa paviljona, a čiji se balans, samo fizički hladnog metala, savršeno uklopio u secesijski Paviljon. Osim Caldera, čiju ćemo veliku izložbu na istom mjestu gledati i 2019., stigla su sveukupno 64 djela čak 25 najvećih umjetnika suvremene umjetnosti 20. st. među kojima su i djela Marca Chagalla, Balthusa, Pierrea Alechinskyja, Pola Burya, Erróa, Sama Francisa, Ellswortha Kellyja, Barbare Hepworth... i to slike, skulpture, litografije, grafike, crteži te bibliografska djela.
Od kubizma do smrti
Poseban naglasak izložbe je na Braqueu – tu je čak 21 njegovo djelo, a uzbuđenje je tim veće jer ga se nikada nije izlagalo u Hrvatskoj ni ovom djelu Europe. Izložena su djela iz njegova najranijeg perioda, kubističkih početaka 1908., pa do 1961., dvije godine prije same smrti, što nam daje pravo da kažemo da je ovo svojevrsna mala retrospektiva. Prvi put u Hrvatskoj gledamo i Rusa Ossipa Zadkinea čiji Kip za vrt iz 1958. otvara lijevo krilo izložbe. Stil je gradio polako počevši blisko primitivizmu Gauguina i inspiriran kubizmom Arhipenka, a konačno iskušava sintezu između toga dvoga. Njegove skulpture redovito se izlažu u Parizu i u inozemstvu, u Japanu, Belgiji i Nizozemskoj. Spomenuta skulptura na izložbi upućuje na potrebu umjetnika da skulpturu izloži na otvorenom, tako da povjetarac može okretati metalne dijelove koji predstavljaju srce unutar tijela. Vidjet ćemo i Pabla Picassa, njegove bakropise. Primjerak prezentiran u Umjetničkom paviljonu je iz luksuznoga tiskanog izdanja “Prirodopisa” iz 1942., a sadrži i ploču pod nazivom “buha”, što daje dodatnu vrijednost ovom djelu. Sve u svemu, riječ je o izložbi koju se mora vidjeti.
evo novaca za braniteljske udruge....?