U rubrici vijesti na internetskoj stranici mlade hrvatske skladateljice Sare Glojnarić sve pršti od sreće. Počelo je u ljeto 2018. kada je Sara napisala da je sretna što može objaviti da je dobila prestižnu Glazbenu nagradu Kranichstein u Darmstadtu. Potom ju je snašla sreća da Naklada Juliane Klein postane izdavač njenih djela. Slijedila je potpora Umjetničke zaklade Baden Württemberg u čijem je glavnom gradu Stuttgartu lani diplomirala i nastavila živjeti. Prije mjesec dana u Salzburgu je praizvedena njena prva komorna opera “Pray, chuck, come hither”, a potom joj je stigla sjajna vijest iz berlinske Deutsche Oper da je pobijedila na natječaju za novu komornu operu.
Uz to Sara Glojnarić pobjeđuje i tamo gdje se nije prijavila. Tako ju je berlinski ansambl Mosaik koji vodi Enno Poppe obavijestio da su ona i mladi Poljak Wojtek Blecharz dobili stipendiju koja znači sljedećeg ljeta mjesec dana studijskog boravka u vili Casa Orfeo u čarobnom talijanskom gradu Positanu, a potom i autorski koncert u Berlinu.
Sve je to rezultat velikog talenta i rada, a sreća je možda bila važan faktor samo u trenutku kada se svojedobno mlada djevojka iz Samobora, koja je još tražila svoj put u glazbi, namjerila na profesora Davorina Kempfa koji je prepoznao njen talent i omogućio mu da se razvije i poleti u svijet.
Pop-kulturni pristup
A u Hrvatskoj je na protekla dva Muzička biennalea njena “Žabica kraljica” u režiji Renea Medvešeka oduševljavala publiku u Zagrebačkom kazalištu lutaka. Žiriju Nagrade Ivo Vuljević, kojom Hrvatska glazbena mladež nagrađuje hrvatskog mladog glazbenika godine, stoga i nije trebalo biti teško u 2019. odabrati Saru Glojnarić. U protekle 32 godine među dobitnicima je bio samo jedan skladatelj, Davor Bobić. Lijepom igrom slučaja na dodjeli nagrade u palači HAZU prošlogodišnji dobitnik Franjo Bilić na čembalu je virtuozno praizveo upravo Bobićevu “Škrinjica čuda”.
No te večeri nam je Sara Glojnarić ispričala i o najnovijem i do sada najvećem čudu i uspjehu.
– Prije nekih mjesec dana dobila sam i narudžbu za svoju prvu veliku cjelovečernju operu, ali tek sada mogu govoriti o tome, nakon što smo finalizirali ugovore. Narudžba je stigla iz Hallea, gdje su prije četiri godine vodstvo kazališta preuzeli Florian Lutzu kao intendant i Michael v. zur Mühlen kao šef-dramaturg. Potpuno su revitalizirali i obnovili i operu i čitavo kazalište, za što su dobili i kazališnu nagradu Deutsche Theaterpreis. Nažalost, nisu dobili i još jedan mandat, ali njihov zadnji projekt, njihov veliki prasak za oproštaj, a ujedno i najskuplji projekt Staatsoper Hallea bit će moje djelo kojem je kao predložak zadan roman “U kamenu” Clemensa Meyera. Objavljen je i kod nas u prijevodu Helen Sinković – rekla nam je Sara Glojnarić i nastavila:
– Ima nešto duboko interesantno u bavljenju operom kao formatom koji ja i dalje smatram jako zastarjelim, ali kojem pristupam kao izazovu iz perspektive 28-godišnje skladateljice iz Hrvatske koja se bavi pop-kulturom kao glavnim umjetničkim područjem. Mislim da postoji ogroman prostor i velike mogućnosti da se taj format razvije, evoluira u nešto što nije toliko ukopano u tradiciju 18. i 19. stoljeća, a realizacija jako ovisi o kreativnom timu.
U Berlinu i Halleu su ljudi meni bliski i po godinama i po načinu promišljanja opere. Imamo opernu kuću, imamo orkestar, imamo operni zbor, soliste... dakle sve stupove klasične opere, ali imamo i tekst koji ne pripada opernoj kući. Taj sukob dvaju svjetova će možda proizvesti neki hibrid svih tih različitih formata, od opere, preko muzičkog teatra do videa i svjetlosnih instalacija.
Prostitutke i kriminalci
S obzirom na to da je Opera u Halleu staro kazalište slično zagrebačkom HNK, samo malo manje, pitali smo skladateljicu hoće li imati obzira prema takvom ambijentu i kako će se u njega uklopiti tako moderno djelo.
– Čitava knjiga priča o mentalitetu istočnih Nijemaca u razdoblju prije i poslije pada Zida, kroz oči prostitutki i ljudi iz tog čitavog kriminalnog miljea. Autor romana je srećom i libretist svjestan sukoba svoje knjige i opere koja predstavlja povijest zapadne civilizacije. I zato je odlučio cijelu opernu kuću pretvoriti u bordel. Bit će jako zanimljivo – rekla je.
Nisu to jedini poslovi mlade skladateljice. Našla se i među 20 njemačkih skladatelja svih generacija od kojih je E-MEX-Ensemble iz Kölna naručio po jednu minijaturu za predstojeći 200. Beethovenov rođendan. To je još jedno od djela Sare Glojnarić u nastajanju o kojem za sada zna samo da smije trajati najviše tri minute. A voli li uopće Beethovena?
– Naravno da ga volim, Beethoven je car!
