Dom HDLU

Crtač kojem šivaća mašina postaje živa i – nenormalna

tomislav čeranić
02.12.2014.
u 13:16

Mala retrospektiva velikog Tomislava Čeranića (1961.) koji svojim crtačkim genijem stvara poput Archimbolda, fantazmagorijsku stvarnost

Tko može od ptice, guštera i šivaće mašine načiniti "biće" za koje smo čak u stanju povjerovati da je živo ili bar da može biti živim? Bog to svakako može, ali i umjetnik također. Ludi umjetnik? Ne mora biti lud jerkad je tako dobar crtač i uvjerljiv u dokazima svojih vizija kao Tomislav Čeranić, onda imamo svjetotvornu situaciju dostojnu izložbe u najvećoj galeriji Doma HDLU u Zagrebu!

Čeranić je diplomirani povjesničar umjetnosti s bogatim izlagačkim "curiculumom" u nas i u inozemstvu. U Galeriji Prsten HDLU-a kružimo kraj crteža gotovo istog formata i istog smeđeg tona iako je riječ o desetogodišnjem razdoblju njegova rada. Prolazimo kraj sekcije lubanja, kraj borgesovskog bestijarija, kraj sjajnih primjera "fanatsy arta"... Nastojimo ostati s ove strane stvarnosti, jer je gravitacija Čeranićeva svijeta nevjerojatno jaka. Halucinogeni je to svijet. Otrovan za dušu koja se lako predaje.

Pravo je čudo da dosad nije bilo cjelovite prezentacije tog crtačkog genija u nas! Nevjerojatna je tu množina detalja – ništa nije skicirano, sve je detaljno iscrtano, i sve je – nenormalno! Naravno, ako se vjeruje samo u pojavnost našeg materijalnog svijeta i njegov vidljivi sustav. A upravo nas Čeranić kao strpljivi detaljist uvjerava u suprotno...

I Vinko Srhoj pišući u katalogu o Čeranićevim "otmjenim starinama" kao o raskoši završenih i mrtvih stilova, upozorava na "autoritativnost umjetnikova crteža koji nas gotovo tehnički deskriptivan, primorava da nevjerojatne sklopove sagledavamo kao stvarnost". Priziva se tu logično i archimboldovski postupak kojim se u nesnosnom kovitlacu, nesnosnom pečvorku oslikavaju psihološka stanja. Nema pravocrtnog tumačenja Čeraničeva svijeta. Jer tu je, kao što u uvodu bilježi kritičar i književnik Ivica Župan, riječ o crtežu kao "šizotekstu"! Ali elitnom i neusporedivom s bilo kojim trendom ili umjetničkom modom. Čeranićeve utopijske priče možemo svrstati u postmodernističke, ali to samo po sebi uopće nije njihova ocjena! 

>> Kako grafiteri vide deportacije žrtava II. svjetskog rata

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije