Službeni posjet Hrvatskoj danska kraljica Margareta II. i njezin suprug princ Henrik završit će sutra posjetom Splitu. U Gradskoj vijećnici kraljica Margareta II. otvorit će izložbu o danskom arheologu Ejnaru Dyggveu, koji je 20-ih godina prošlog stoljeća istraživao ostatke antičke Salone. Tom prigodom hrvatski i danski dužnosnici potpisat će sporazum o digitalizaciji, katalogizaciji i osiguravanju slobodnog pristupa cjelokupnom arhivu Ejnara Dyggvea. No malo tko osim naših stručnjaka i konzervatora uopće zna tko je Ejnar Aksel Petersen Dyggve (1887.–1961.), danski arhitekt, arheolog i povjesničar umjetnosti, čija je ostavština vrlo štovana zbog istraživačkih dostignuća na lokalitetu Salone i duž jadranske obale.
Na prvoj ekspediciji
Ejnar je rođen na području današnje Latvije od oca Danca i majke švedsko-finskog podrijetla. Najmlađi od četvero djece, u dobi od 11 godina poslan je u Helsinki na školovanje. Punih 40 godina posvetio je proučavanju dalmatinskih povijesnih spomenika i lokaliteta, iskapao u Saloni i na drugim arheološkim nalazištima te bio jedan od vodećih međunarodnih autoriteta za kasnu antiku. Godine 1958. darovao je svoj bogati arhiv o Dalmaciji Splitu. Mnoga znanstvena pitanja koja je Ejnar postavio i danas vrijede, a najviše svojih knjiga posvetio je Saloni. Ejnar Dyggve s Dalmacijom se prvi put susreo 20-ih godina prošlog stoljeća za prve danske arheološke ekspedicije u Saloni. Intelektualac i Europljanin, brzo se uklopio u dalmatinsku sredinu, prijateljevao je s našim arheolozima. Fascinantni su njegovi crteži amfiteatra u Saloni. Jedna od najznačajnijih osobina Dyggveovih radova je, ističu stručnjaci, opsežna upotreba vizualnih komparacija. Imao je širok spektar znanja o europskoj arhitekturi, a pozornost su mu privlačile arhitektonske sličnosti kroz različito vrijeme i prostore. Posebno su pedantne njegove analize amfiteatra i baptisterija u Saloni te splitskog Peristila. Prema vlastitim riječima, "ljuštio je jedan po jedan povijesni sloj". Kad bi napokon građevinu raščlanio, odabrao bi jednu specifičnu fazu i potpuno je rekonstruirao. Dyggveove rekonstrukcije, ne samo građevina nego i gradova i kulturnih krajolika, i danas su vjerodostojne.
Temelj za istraživanja
U Salonu se, zanimljivo je, ponovno vratio 1928. te detaljno istražuje amfiteatar, jednu od najvećih salonitanskih javnih građevina. Smatrao je da je amfiteatar nastao tek 170. godine, zajedno s gradskim zidinama zapadnog dijela Salone iako je gradnja počela još u 1. stoljeću. Dyggveova arhitektonska dokumentacija bila je temeljno polazište za sve kasnije istraživače. Novu topografsku kartu Salone priredio je 1933. za knjigu don Frane Bulića "Po ruševinama stare Salone". Ejnar Dyggve bio je fasciniran i konzervatorskim radovima na Dioklecijanovoj palači nakon Drugoga svjetskog rata. Često je obilazio Split smatrajući ga kulturnim i povijesnim središtem Dalmacije. Izložbu "Ejnar Dyggve" u Gradskoj vijećnici organizirali su Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Splitu, dr.Vanja Kovačić i dr. Radoslav Bužančić te Pastel d.o.o. – Galerija Morić. Danski nacionalni muzej darovao je tri makete iz 1926. i 1935. godine.
>> Evo kako će danski kraljevski par provesti vrijeme u Hrvatskoj
Čovac volio uređenu rimsku državu.