Temom prosvjetiteljstva dr. Davor Rodin, samosvojni profesorski veteran zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, bavi se, neposredno i posredno, desetljećima. Svi koji su imali priliku slušati ga, a još više oni koji su imali sreću nešto i razumjeti, sjećaju ga se po njegovu nesvakidašnjem intelektualnom šarmu. Nekoć je svoja predavanja jedini održavao u popodnevnim satima znajući da će ga doći slušati samo oni koje njegova predavanja zanimaju.
U Porazu prosvjetiteljstva sadržane su i neke teme iz tih predavanja. Ta je knjiga „svojevrsna rekapitulacija“ višedesetljetnog profesorova filozofskog djelovanja. Rodin smatra da je s Hegelovom transformacijom analogne u identitetnu logiku dovršena ne samo povijest prosvjetiteljstva nego i cijela na tim zasadama zasnovana logika i metafizika Zapada. Profesor Rodin u Porazu prosvjetiteljstva prati duh vremena i ocrtava krizu toga duha kroz teme o Hegelu i Marxu sve do suvremenih teorijskih i praktičnih problema i kriza. U knjizi se bavi idejama kao što su postmarksovska dijagnoza suvremene ekonomske krize, paradoksom „civilne religije“, „selektivnim sljepilom teoretičara demokratske ustavne države“, „demokratizacijom demokracije“ i krizom demokratske kontrole vlasti. Autor nekadašnjoj identitetskoj aristotelovsko-hegelovskoj logici nalazi alternativu u postmodernoj teoriji medija. Ponajprije u medijskom razlikovanju teorije i prakse koje više nije moguće prevesti iz jedne u drugu. Tom nemogućnošću, koja je bila moguća kroz cijelo prosvjetiteljstvo, i samo je prosvjetiteljstvo dovedeno do svoga kraha.
