Hrvatski književnik Nedjeljko Fabrio, kojemu je lani u Beču dodijeljena ugledna europska književna nagrada "Herder", ušao je u širi izbor kandidata za Nobelovu nagradu! Hoće li Fabrio, poslije Ive Andrića, biti drugi Hrvat ovjenčan najsjajnijim svjetskim književnim priznanjem, doznat ćemo u listopadu kad se tradicionalno objavljuje odluka Švedske akademije. U svakom slučaju, Fabrio i sad, uz Miru Gavrana, Predraga Matvejevića, Dubravku Ugrešić, Slavka Mihalića, Slavenku Drakulić... pripada među hrvatske autore s najviše međunarodnih književnih nagrada. Svaku inozemnu nagradu hrvatskom piscu dosad smo bili skloni bez suvišnih pitanja prihvaćati kao veliko priznanje i tom pojedincu i cijeloj hrvatskoj književnosti. Sve do ovih dana, kad je talijanskom nagradom "Grinzane Cavour" nagrađen Miljenko Jergović. U važnost te nagrade posumnjao je talijanist Mladen Machiedo ustvrdivši kako je to samo jedna, k tome ne među najuglednijima, od tisuću književnih nagrada što se dodjeljuju u Italiji. Ta je tvrdnja pokrenula pravu malu lavinu javnih reagiranja, uglavnom osporavanja. Ipak, ostaje aktualnim pitanje: mogu li književne nagrade, dakako izuzmemo li neupitnoga Nobela, značiti išta svom laureatu i kulturi kojoj pripada kad ih je toliko?
Važnije nagrade
Potaknuti problemom inflatornoga množenja nagrada i logične istovremene devalvacije njihove vrijednosti, pokušali smo se prisjetiti kakva je naša domaća situacija. Već i letimična inventura pokazuje da smo po broju nagrada, proporcionalno broju stanovnika i pisaca među njima, blizu - Italiji: priznanja je gotovo više negoli potencijalnih nagrađenika!
U književnosti, kao i u još pet drugih umjetničkih područja, glavna je hrvatska nagrada "Vladimir Nazor". Na nižoj, gradskoj razini pandan joj je Nagrada grada Zagreba. Za njima slijedi lepeza priznanja koja dodjeljuju pojedine kulturne ustanove, nakladnici, mediji, književne udruge, privredna poduzeća... Najizdašnije je (premda ne i najdarežljivije po novčanom dijelu priznanja) Društvo hrvatskih književnika: ono dodjeljuje nagrade "Gjalski", "Tin Ujević", "Judita", "Davidias", "Slavić", a formalno provodi i natjecanje za nagradu Fonda "Miroslav Krleža". Svoje književne (ili nešto šire - kulturne) nagrade imaju i HAZU, Matica hrvatska, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, INA, Zagrebački velesajam, većina naših festivala...
Više je manje
Po dugoj se tradiciji izdvajaju "Goranov vijenac", nagrade za dječju književnost "I. Brlić-Mažuranić", "Grigor Vitez" i "Mato Lovrak", a među najmlađima je ona za djelo o Domovinskom ratu. Svoje književne laureate godišnje proglašavaju i svi veći dnevni listovi (Večernji, Jutarnji, Vjesnik, Slobodna Dalmacija...). Među najnovijim i zbog visoke novčane nagrade (sto tisuća kuna) najatraktivnijim priznanjima je VBZ-ova nagrada za roman, a među onima što pokušavaju obnoviti kulturno zajedništvo tzv. štokavskog područja izdvaja se nagrada "Meša Selimović"...
Manje i lokalne nagrade činile bi ovaj popis neobjavljivim na malom novinskom prostoru. Kvantiteta ni u ovom slučaju ne stvara kvalitetu; naprotiv, u mnoštvu sve nagrade nepovratno gube na ugledu.
Mirjana Jurišić
