Po izboru kustosice programa Dine Pokrajac prvi put u Hrvatskoj prikazat će se deset kratkih filmova koji su produžetak umjetničina istraživanja izražajnih mogućnosti slikarstva u predstavljanju ljudske figure i razrada njezina koncepta „slikanje svjesnosti tijela“ (Körperbewusstseinsmalerei) u filmskom mediju. Lassnig je jedna od najvažnijih europskih slikarica poslije Drugoga svjetskog rata, a njezini su filmski uradci podjednako fascinantni, razoružavajuće nepretenciozni i duhoviti, kao i ostatak njezina opusa. Sumračni ali žovijalni, strogi ali razuzdani portreti umjetnice utjelovljuju njezinu dugotrajnu i mukotrpnu borbu za priznanjem u svijetu kojim dominiraju seksizam i dobizam. Kroz oštroumnu kritičnost i domišljatu podrugljivost koja prožima jednostavne ali snažne geste njenih „deprimiranih, ali ne i potlačenih“ protagonistkinja, te kroz originalne animacije, crteže i pjesme u vlastitoj izvedbi, Lassnig podastire humoristične i pronicljive studije žena u odnosima i tjelesnim transformacijama.
U sklopu programa gostovat će austrijsko-bugarska redateljica i vizualna umjetnica Mara Mattuschka koja je studirala animaciju i slikarstvo u klasi Marie Lassnig na Sveučilištu za primijenjenu umjetnost u Beču te je bila intenzivno uključena u proces istraživanja i restauracije njezinih filmova. Nakon projekcije Mattuschka će zajedno s povjesničarkom umjetnosti Leonidom Kovač sudjelovati u razgovoru koji će moderirati filmska kritičarka i kustosica Dina Pokrajac.
U sklopu programa bit će prikazani sljedeći filmovi:
1. Baroque Statues / Barokni kipovi, 1970-74, Austrija/SAD, 15'
2. Encounter / Susret, 1970, Austrija/SAD, 1'
3. Iris, 1971, Austrija/SAD, 10'
4. Chairs / Stolice, 1971, Austrija/SAD, 2'
5. Selfportrait / Autoportret, 1971, Austrija/SAD, 5'
6. Shapes / Oblici, 1972, Austrija/SAD, 10'
7. Couples / Parovi, 1972, Austrija/SAD, 9'
8. Palmistry / Hiromantija, 1974, Austrija/SAD, 11'
9. Art Education / Umjetničko obrazovanje, 1976, Austrija/SAD, 8'
10. Maria Lassnig Kantate / Balada Marie Lassnig, korežiser Hubert Sielecki, 1992, Austrija, 8'
---
Program se održava u sklopu višegodišnjeg projekta Film XX* u organizaciji Kulturno informativnog centra (KIC). Program kustosice Dine Pokrajac sastoji se od filmskih ciklusa reprezentativnih redateljica koje su i dalje rijetka pojava u patrijarhalnom i falogocentričnom svijetu filma. U dosadašnjim ciklusima uz popratna gostovanja i diskurzivne programe predstavljeni su opusi Ulrike Ottinger, Laure Mulvey i Petera Wollena, kolektiva Les Insoumuses (Delphine Seyrig&Carole Roussopoulos), San Francisco Newsreel Collective, Kate Millett, Cecilie Mangini i Barbare Hammer.
---
Program se realizira uz financijsku podršku Austrijskog kulturnog foruma a organizatori zahvaljuju Geraldu Weberu i sixpackfilm na ustupljenim filmovima i materijalima.
O FILMOVIMA
Baroque Statues / Barokni kipovi, 1970-74, Austrija/SAD, 15'
Nokti ofarbani crvenim lakom, nježne ruke pozivaju svece na ples. Ispred crkve, noge su na travi. Krupni plan, total, udvostručenje, solarizacija. Bogobojazni nabori tkanine posvećeno se kreću. Kostimirana drama.
Encounter / Susret, 1970, Austrija/SAD, 1'
„Ensoulment“ (oduhovljenje) je bio termin koji je Lassnig koristila kako bi opisala postupak kojim je davala pokret vlastitim crtežima pomoću tehnike stop-animacije. Dvije figure, susret koji počinje kao sukob prije nego što sve razlike bivaju prevaziđene. Njezin prvi animirani film.
Iris, 1971, Austrija/SAD, 10'
Trbuh, noge, koljena. Kretanje dijelova tijela podudara se s pokretom filma. Brada se uzdiže između grudi. Iris se promatra u distorziranom ogledalu. „Ponekad se osjećam kao dijete bez majke.“
Selfportrait / Autoportret, 1971, Austrija/SAD, 5'
Autoportret sa štapom. Ovaj film dovršen je iste godine kao i slika, izrazi lica su slični. „Lice faza“. Ono što je novo su stihovi i njezin glas: „Dok te ne zametne vjetar, budi svjesna.“
Shapes / Oblici, 1972, Austrija/SAD, 10'
Fizičke poze u pokretu. Aktovi. Obuzdana noga, oslobođena noga. Divlji cirkularni ples silueta, šablona i umnažanja. I povrh svega igra koja izvrće plitkosti iz povijesti umjetnosti.
Chairs / Stolice, 1971, Austrija/SAD, 2'
Kržljava stolica vježba gimnastiku, podstavljena stolica uzdiše i znoji se. Rukom crtana animacija, burleskne skice. Rano doba filma. Onda ona ulazi na scenu i sjeda na stolicu. Sve je dobro sjelo!
Couples / Parovi, 1972, Austrija/SAD, 9'
Prizori muškaraca i žena koji se međusobno odmjeravaju. Jesu li par? Ne ako ona zarađuje više od njega. „Ti nisi centar mojeg svijeta“. Revija pogrešno usmjerene požude. I na kraju, slomljeno srce.
Palmistry / Hiromantija, 1974, Austrija/SAD, 11'
Dvostruki ekran: crtež žene koja sjedi za stvarnim stolom te jede i jede i jede. Mariji čitaju iz dlana. Pronalazi obiteljske fotografije između linija na ruci. „Jesi li posesivna?“
Art Education / Umjetničko obrazovanje, 1976, Austrija/SAD, 8'
Prizori iz života slikarskih majstora: Vermeer, Piero della Francesca, Michelangelo. No što se dogodilo sa ženama? One su postale umjetnička djela, muze ili tajnice. Adam se pita: „Zašto ona nije Bog?“
Maria Lassnig Kantate / Balada Marie Lassnig, korežiser Hubert Sielecki, 1992, Austrija, 8'
Život u četrnaest stihova: tragikomične horor priče koje je nacrtala sama Lassnig poprimaju oblik ulične balade u njezinoj vlastitoj izvedbi: „Umjetnost me održava vječno mladom, ona čini duh nezasitnim i potom mu utažuje glad!“
---
Maria Lassnig (1919 – 2014) bila je austrijska slikarica i redateljica. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Od 1950. organizira brojne međunarodne izložbe i osvaja niz priznanja. Zajedno s Arnulfom Rainerom i Oswaldom Oberhuberom inaugurirala je enformel slikarstvo u Austriji. Ključni koncept njene umjetnosti jest svjesnost tijela. Živjela je u Parizu (1961-68) i New Yorku (1968-1980). Od 1970. autodidaktički stvara filmove na temelju svojih crteža i radnog stola koji je sama izumila (nije u pitanju animacijski stol). 1979. odlazi u Berlin na DAAD školarini. Članica Women/ Artist/ Filmmakers, Inc. New York (1974-80). Od 1980. do 1990. bila je profesorica za eksperimentalni dizajn na Koledžu primijenjenih umjetnosti u Beču. 1983. osnovala je jedini austrijski edukacijski studio za animirani film. 1988. osvojila je Austrijsku državnu nagradu za slikarstvo. Bila je članica Austrian Filmmakers' Cooperative.
Mara Mattuschka je nagrađivana redateljica, glumica i vizualna umjetnica bugarskog porijekla. Studirala je na Sveučilištu primijenjene umjetnosti u Beču te je diplomirala slikarstvo i animaciju u klasi Marie Lassnig. Mattuscka je od 1994. do 2001. predavala na Koledžu za likovnu umjetnost Braunschweig. 2005. primila je počasnu nagradu Republike Austrije za filmsku umjetnost. Njeni radovi prikazani su na brojnim izložbama i međunarodnim festivalima, uključujući Film Anthology NYC, Tampere, Tokio, Berlin, Hamburg, Köln, Oberhausen, EYE Amsterdam, Beč, Barcelonu, Ljubljanu, Diagonale Graz i Vroclav. Živi i radi u Beču.
