Iako u javnosti i dalje često prevladava suprotno mišljenje, kreativne i kulturne industrije u mnogim su zemljama postale jedan od pokretača ekonomije.
Koliko kreativnost i kultura mogu biti plodonosni u gospodarskom, ekonomskom i društvenom smislu, trudi se pokazati Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI) s čijom smo predsjednicom Ivanom Nikolić Popović razgovarali u povodu održavanja b.creative konferencije u Zagrebu 24. i 25. listopada.
Kulturni i kreativni profesionalci iz cijelog svijeta susret će se u Muzeju suvremene umjetnosti kako bi se međusobno povezali, ali i zajednički poslali poruku da se kreativnim i kulturnim industrijama treba posvetiti više pažnje u kontekstu kreiranja javnih politika i strategija Vlade jer one imaju potencijal otvaranja novih radnih mjesta kroz aktivaciju i razvoj poslova baziranih na intelektualnom vlasništvu.
Štoviše, kreativne i kulturne industrije smatraju se jednim od glavnih pokretača novih svjetskih ekonomija, a mjerenja ekonomskog doprinosa u mnogim zemljama pokazuju njihov znatan doprinos u rastu BDP-u. Može li to i na koji način postići i Hrvatska, objašnjava nam Ivana Nikolić Popović koja i sama ima veliko iskustvo u vođenju poduzetničkih, ali i društveno angažiranih te kulturno-umjetničkih projekata iz domene kreativnih i kulturnih industrija.
Kako bi se najjednostavnije opisale kreativne i kulturne industrije?
Riječ je o sektoru koji se bazira na intelektualnom vlasništvu i autorskim pravima te umjetničkom radu. Djelatnosti ovog sektora generalno se dijele na kreativne industrije i tu spadaju dizajn, oglašavanje, mediji, arhitektura, primijenjene umjetnosti, računalne igre te na kulturne industrije u koje spada glazbena industrija, filmska industrija, knjige i nakladništvo, tržište umjetnina, baština i kazalište. Osim industrijskih djelatnosti ovog sektora postoji i istraživački, obrazovni i avangardni segment umjetnosti koji mora biti zaštićen i financiran javnim sredstvima kao opće dobro svake države.
Kako kreativne i kulturne industrije mogu biti profitabilne?
Iako mnogi misle da kreativne i kulturne industrije ne mogu stvoriti vlastiti proizvod, one se temelje upravo na razvoju inovacija i inovativnih proizvoda kako za sam sektor tako i za sve ostale sektore. Pritom treba napomenuti da kreativna i kulturna industrija nije samo važna grana sama za sebe, nego doprinosi visokoj dodanoj vrijednosti ostalih gospodarskih sektora i prelijeva svoje vrijednosti na ostale sektore.
Konkretno cijeli izvoz mora biti baziran na autentičnim proizvodima koje oblikuju dizajneri zajedno s proizvodnjom kako bi mogli postići visoku dodanu vrijednost. Također umjetnost, kultura i kulturna baština su nezamjenjivi dio cjelokupnog turizma i pridonose razvoju turizma visoke dodane vrijednosti. U suprotnom se kao gospodarstvo borimo samo za onu malu razliku cijene proizvodnje i usluge. Ako želimo biti gospodarstvo visoke dodane vrijednosti ne možemo to ostvariti bez razvoja kreativnih i kulturnih industrija.
Ima li u Hrvatskoj pozitivnih primjera proizvodnje u kreativnim i kulturnim industrijama?
Danas svjedočimo da velike filmske produkcije dolaze u Hrvatsku i ne doprinose samo zapošljavanjem naših ljudi i zaradom već se ta vrijednost multiplicira i prelijeva i na turizam. Cijela modna industrija bazirana je na dizajnu kao i industrija namještaja. U Hrvatskoj imamo odličnih primjera kao što su Prostoria ili Varteks, a svaki proizvod kako bi se uspješno plasirao na strano, ali i naše tržište mora biti vrhunski dizajniran i brendiran.
Pa tako, primjerice, Rimac, osim tehnološke inovacije, iznimno puno pažnje posvećuje i dizajnu. Teško je danas uopće napraviti distinkciju između razloga zašto kupujemo proizvod. Tehnologija u podlozi često je ista, a sam proizvod razlikuje se upravo dizajnom i brendiranjem.
Kako su mogućnosti kreativnih i kulturnih industrija iskoristile druge zemlje svijeta?
Kreativna industrija najbrže je rastuća u svijetu i gotovo sve zemlje promišljaju o poticanju i razvoju ovog sektora. Ima puno pozitivnih primjera, čak i u našoj blizini, primjerice u Sloveniji gdje su tvrtke zahvaljujući suradnji s kreativnim i kulturnim industrijama imale porast broja novih proizvoda te izvoza i zapošljavanja od 15 do čak 20 posto.
Također, sličnim se brojkama može pohvaliti i Austrija gdje je gospodarstvo cijele Štajerske oživjelo na taj način. Danas je jednostavno nezamislivo razmišljati o bilo kojem segmentu gospodarstva bez kreativnih i kulturnih industrija.
Kakva je cjelokupna situacija u Hrvatskoj kada je riječ o kreativnim i kulturnim industrijama?
Iako je za nas to još uvijek sektor budućnosti, drago mi je da je u zadnje vrijeme konačno prepoznat potencijal kreativnosti, kreativnih vještina i talenata naših ljudi. Važno je naglasiti da je upravo taj sektor kako u svijetu tako i u Hrvatskoj najmanje padao i čak rastao u krizi.
U Hrvatskoj ovaj sektor ima više od 124 tisuće zaposlenih te je to svakako najdinamičniji oblik poduzetništva za budućnost i treba naglasiti kako su to većinom mladi visokoobrazovani ljudi. No svakako nam je potrebno još puno razvojnih poluga poput osnivanja inkubatora i akceleratora te kvalitetnog i sustavnog financiranja i poticanja sektora.
Na koji način djeluje Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija?
Klaster je osnovan 2013. godine na inicijativu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Mi smo jedan od 13 klastera iz svih gospodarskih sektora, a radimo prije svega na razvoju projekata financiranih od EU. Osnovani smo kao platforma za istraživanje i razvoj pojedinih sektora te imamo više od 120 članica među kojima su predstavnici privatnog sektora, odnosno tvrtke, institucije javne uprave, udruge civilnog sektora te institucije znanstveno-istraživačkog sektora. Aktivno radimo i na tome da naše članove educiramo, međusobno povežemo te potičemo stvaranje novih proizvoda. Problem klastera je što ga je osnovala prošla Vlada pa smatram da bismo s ovom mogli ipak imati malo bolju suradnju.
To je problem jer smo stvarno okupili eksperte iz sektora i započeli u suradnji vrlo važne projekte pa to ignoriranje usporava razvoj sektora. Ovaj je sektor u većini zemalja zbog svoje važnosti uvijek iznad partikularnih političkih interesa. Europska unija kroz mnoge fondove nastoji poticati i financirati upravo ovaj sektor. Zato je i formiran fond Kreativna Europa, a i kroz druge fondove, kao primjerice COSME, postoje pojedini natječaji usmjereni upravo na ovaj sektor.
Na koji se način financiraju kreativne i kulturne industrije?
Od osnivanja klastera radimo na pitanju financiranja sektora kreativnih i kulturnih industrija. One mogu biti samostalne i jesu samostalne, ali traže poticaje u smislu poreznih olakšica i zapošljavanja kao i svi ostali sektori. Stoga je važno da financijske institucije razumiju važnost uključivanja u ovu priču i da počnemo raspravljati o poreznoj reformi i o tome kako da se sektor financijski i porezno ojača.
Važno je identificirati i razviti sve instrumente financijskih potpora i garancija. Na konferenciji b.creative koju organiziramo govorit će se upravo o financijskom aspektu sektora, te nam je u tom pogledu važna suradnja s ministarstvima i ostalim državnim institucijama. Stoga smo iznimno ponosni što je naše napore prepoznao i HBOR te nas čak i financijski podržao.
O čemu će se sve govoriti na konferenciji b.creative?
Konferenciju organiziramo zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom i agencijom KEA European Affairs koju je osnovala Europska komisija. Bit će to konferencija na kojoj će se javnosti prvi put prezentirati cijela branša, a glavne će teme biti financiranje sektora, razvoj kreativnih ekosustava, interdisciplinarnih inovacija, važnost međunarodnog umrežavanja i, naravno, kreativno poduzetništvo.
Ova je konferencija održana u Namuru 2016., u Šangaju 2017. te u Seulu 2018. godine i jako smo sretni da je ove godine upravo Zagreb domaćin ovakve važne konferencije za naš sektor. Sudjelovat će stručnjaci iz cijele Europe koji će održati panele, radionice i seminare o pristupu financiranju, o kreativnom poduzetništvu u 21. stoljeću, o pokretanju razvoja interdisciplinarnih inovacija. Također, potaknut će se suradnja s ministarstvima, želimo Vladu informirati o svemu što radimo.
Zašto je umrežavanje tako važno u kreativnim i kulturnim industrijama?
Umrežavanje je važno u svim industrijama jer su linearni pristupi već odavno napušteni i sve više se njeguje interdisciplinarnost. Ujedno cijeli je svijet danas „poslovno igralište“ i ne treba se ograničavati. Danas je sve moguće i tako treba djelovati.
Gospođi Nikolić Popović predlažem da porazgovara sa radnicima Prostorie pa će saznati u kakvim robovskim uvjetima rade i za mizerne plać,. koje se neredovito isplaćuju.