Brončani odljevi skulptura Edgara Degasa, koji su u originalu (u vosku te u vrlo lošem stanju) pronađeni u njegovu atelijeru nakon smrti 1917. godine, od 15. ožujka mogu se vidjeti u Galeriji Klovićevi dvori gdje će biti izložena kolekcija od 74 odljeva koji francuskog umjetnika, prije svega poznatog kao slikara, predstavljaju i kao vrsnog kipara.
Mala četrnaestogodišnja plesačica, koju će publika također moći vidjeti, jedina je skulptura koju je Degas za života javno pokazao 1881. na izložbi impresionista – izazvavši zgražanje publike zbog postupka amalgamiranja bronce s tkaninom i vlasima, što je bila apsolutna novost, a publika je nije prepoznala. Nakon toga skulpture više nije izlagao. Malu plesačicu prikazao je u neklasičnom stavu za balerinu – djevojčica je to tvrđih crta lica, poluzatvorenih očiju i zabačene glave.
Aktovi, portreti, pokret
Javnost će vidjeti i djelo “U kadi”, gdje žena/kupačica u ruci drži pravu spužvu, što je također bio revolucionaran prikaz kupanja.
Degas je bio zadivljen pokretom, što se vidi po motivima koje slika – kao aristokrat jako je volio konje i često odlazio na konjske utrke, a bio je veliki ljubitelj fotografije, čije postupke primjenjuje i u slikarstvu te skulpturama napravljenim u raznim pozama, zamrznutim u trenutku. Od aktova bit će izložena “Španjolska plesačica” podignute ruke, koja pozdravlja publiku, “Mlada školarka” skulptura je posve drugačija od ostalih koje će biti izložene u Klovićevim dvorima – prikazuje kćer Degasovih prijatelja koja mu je pozirala, a napravio ju je od gline, a poslije i voska...
Dar za rođendan
Izlažu se i tri portreta gospođe Salle i neobičan reljef “Branje jabuka”, koji se i danas smatra vrlo modernim. Degas je bio napredniji od vremena u kojem je stvarao, a skulpture je radio kao studije za slikarska djela, tvrdi Dalit L. Durst, kustosica M. T. Abraham centra u čijem su vlasništvu skulpture. Putujuća izložba brončanih odljeva bila je u Grčkoj, Izraelu, Bugarskoj, Španjolskoj, Cipru i Kubi. Otvara se na 30. rođendan Klovićevih dvora.
ovi moje vjeroispovjesti su ipak malo ispred u kulturnom smislu.......