Među prvim ozbiljnijim mjerama u sprečavanju širenja pandemije koronavirusa donesena je zabrana javnih priredbi i okupljanja, što je u potpunu blokadu stavilo velik dio kulturnog sektora. U tome je izrazito pogođena i filmska industrija, koja u Hrvatskoj na godišnjoj razini vrti ogroman novac i zapošljava nekoliko tisuća djelatnika, od kojih su se neki preko noći našli na burzi.
Osim pisanja scenarija, pripreme projekata i distribucije na online platformama, kod filmaša stoji gotovo sve: snimanja domaćih i stranih projekata, festivali, kinoprikazivaštvo... a štete se već sada mjere u milijunima. Konkretno, samo od servisnih produkcija stranih filmova i serija Hrvatska je prošle godine uprihodila 377 milijuna kuna, a već je sada izvjesno da ćemo se od najvećeg dijela tog novca u 2020. morati oprostiti. Prosječni hrvatski dugometražni film dodatno okrene između pet i deset milijuna kuna, od kojih se izravno plaćaju stotine filmskih radnika koji sada ostaju bez primanja. Mainstream kina poput Cinestara i Cineplexxa na godišnjoj razini zarađuju oko 158 milijuna kuna, nezavisna kina još 14 milijuna... njihovi prihodi ove će se godine u najboljem slučaju smanjiti za četvrtinu, a u lošijim prognozama bit će prepolovljeni.
– Nakon gotovo pet milijuna prodanih ulaznica prošle godine očekivali smo svi zajedno još jednu rekordnu godinu. Osim od prodaje ulaznica, kina dodatno imaju vrlo važan prihod od prodaje pića i hrane. Novonastalom situacijom dolazi do gubitaka radnih mjesta u kinima, producenti i distributeri gube svoj prihod i tako lančano kroz cijeli sektor. Da stvar bude još gora, neke od zagrebačkih kinodvorana znatno su oštećene u potresu – potvrdio nam je šef Hrvatskog audiovizualnog centra Chris Marcich, koji se ovih dana intenzivno angažirao na pronalaženju mjera za spas hrvatskih filmaša u trenucima krize.
Da je situacija među kinoprikazivačima teška, potvrdila nam je i izvršna direktorica Cinestara Jadranka Islamović, koja je, čim su se kina ugasila, istaknula kako im je sada u prvom planu očuvanje radnih mjesta, dok iz Continental filma ističu da kod njih, kao i u cijeloj industriji, vlada velika zabrinutost i neizvjesnost, prije svega jer je teško procijeniti do kada će kina ostati zatvorena.
Među izravno pogođenim filmašima našli su se i organizatori festivala koji su kolektivno stavljeni na čekanje. Već u prvom tjednu zabrane odgođen je i mnogima omiljeni ZagrebDox.
– Mi smo odgodili festival samo šest dana prije početka, kada je devedeset posto priprema već bilo gotovo, filmovi spremni i prevedeni, ekipe formirane... To je rezultiralo i velikim troškovima koji moraju biti pokriveni jer ljudi su svoj posao odradili. Drugi je problem što je u ovom trenutku otkazano više od 120 festivala uključujući Cannes, što mijenja kompletnu dinamiku međunarodnih premijera o kojima ovise i hrvatski festivali. Treći je problem što bi se odgođeni festivali svi mogli grupirati u jesenskom terminu, što bi onemogućilo njihovu kvalitetnu provedbu jer mnogi specijalizirani kadrovi rade na više festivala koji su inače ravnomjerno raspoređeni kroz godinu. Zbog toga ću ovih dana inicirati sastanak organizatora hrvatskih festivala, da zajedno pronađemo način kako doskočiti problemima koji su pred nama – rekao nam je direktor ZagrebDoxa i osnivač produkcije Factum Nenad Puhovski. Kao pozitivnu mjeru istaknuo je najavu HAVC-a da će kompenzirati dio troškova vezanih uz odgode festivala, no istovremeno izražava brigu da će se u neminovnim preraspodjelama državnog budžeta iznova štedjeti na kulturnom sektoru, čiji su troškovi otišli u nebo i zbog posljedica potresa u Zagrebu.
Njegov ZagrebDox zajedno s Animafestom, Motovun Film Festivalom, brojnim produkcijama, pa i samim HAVC-om, trenutačno je “beskućnik” jer je u potresu stradala i Kuća hrvatskog filma u Novoj Vesi, koju već godinama dijele hrvatski filmaši. Nisu se bolje proveli ni oni s vlastitim adresama: zbog posljedica potresa iz dugogodišnjeg prostora u Deželićevoj ulici ovih se dana seli i Restart, udruga kojoj istovremeno stoje produkcijska, distributerska, kinoprikazivačka i edukativna djelatnost. Stradali su i prostori Hrvatskog glazbenog zavoda, u kojem su nakon gašenja kina Europa dom pronašli Zagreb film festival i Propeler film.
– Uz planirane projekcije u kinu Tuškanac, HGZ je početkom svibnja trebao biti festivalski centar KinoKino festivala za djecu koji smo odgodili, kao i snimanje novog filma Jurja Lerotića koje je trebalo početi 27. svibnja. Koliko znam, odgođena su i snimanja novog filma Gorana Dukića, serija Vinka Brešana... I prije pandemije imali smo 25 projekata koji su stajali u nemogućnosti da zatvore financijsku konstrukciju, ovo je sada potpuna blokada – rekao nam je Boris T. Matić.
Kad je počela kriza, udruge producenata i redatelja odmah su reagirale upitima Ministarstvu kulture koje je reagiralo osnivanjem kriznog fonda kojim želi osigurati potpore likvidnosti kulturnog sektora. Dodatno, Ministarstvo je zbog pandemije odlučilo odobriti odgodu izvršenja ugovorenih programa javnih potreba u kulturi, a sve pogođene potiče i da se prijave na natječaj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za dodjelu potpora za očuvanje radnih mjesta vrijedan pet milijardi kuna.
– Uz ove već objavljene, intenzivno radimo na dodatnim mjerama da se zaštite hrvatski filmski djelatnici. U razradi u Ministarstvu kulture su i dodatne mjere za samostalne umjetnike, samozaposlene i fizičke osobe u kulturnim industrijama, a Vlada je objavila i šire horizontalne mjere koje će pomoći i filmašima – rekao nam je Chris Marcich dodajući da će se HAVC uz financijsku pomoć države, grada i europskih fondova angažirati i na obnovi Kuće hrvatskog filma.
Na rješavanju problema od prvog dana intenzivno radi i Hrvatska udruga producenata.
– Naša industrija je specifična jer zapošljava velik broj slobodnjaka koji žive od projekta do projekta. Produkcijske kuće zapravo su male firme, često sa samo jednom ili dvije zaposlene osobe i bez financijskih zaliha za prevladavanje višemjesečne stagnacije, a istovremeno su generatori čitave industrije jer rade na razvoju projekata, traže sufinanciranje i projektno zapošljavaju stotine filmskih radnika. HRUP trenutačno predlaže mjere koje bi omogućile da produkcijske kuće prežive štetu od otkazivanja projekata i period bez novih angažmana te pripremamo teren da se, čim dođe do normalizacije, proizvodnja što prije nastavi – rekla nam je Maja Vukić, predsjednica HRUP-a, koja dodaje kako su prema njenim saznanjima trenutačno odgođena i snimanja novog filma Leona Lučeva te popularne serije Crno-bijeli svijet, a neizvjesna je i sudbina ovogodišnjeg Animafesta, našeg najvećeg festivala koji se trebao održati početkom lipnja.
U pokušaju da prevladaju krizu mnogi producenti nadaju se i snažnijoj podršci HRT-a kao važnog strateškog partnera.
– S obzirom na otkazivanje skupih sportskih manifestacija i preraspodjelu sredstava, oni bi mogli unaprijed otkupiti nove filmove i serije te otkupiti hrvatske koprodukcije kojih ima više od šezdeset. To bi bio vrlo konkretan način da HRT pomogne hrvatskom filmu te ujedno gledateljima donese nešto novo – predlaže Boris T. Matić ističući kako se mnogo sveobuhvatnije inicijative ovih dana mogu očekivati od strukovnih udruga koje rade punom parom da prevladaju bolno opipljivu štetu koju će idućih mjeseci, a možda i godina, osjetiti i hrvatski gledatelji.
