I Francuska i svijet su u subotu 15. siječnja počeli obilježavati četiri stotine godina od rođenja velikog francuskog komediografa Jeana Baptistea Poquelina, poznatijeg kao Molière. Njegovi likovi poput Škrca, Tartuffea ili Harpagona do danas su amblematski kazališni likovi aktualni i uvjerljivi uvijek i svugdje. Rođen 1622. godine (doduše nepoznatog datuma, 15. siječnja je kršten, pa se taj dan slavi kao njegov rođendan), Molière je diplomirao pravo, ali je brzo počeo nastupati kao kazališni glumac što je u ondašnje doba bilo neprilično zanimanje (glumcima su čak branili sahrane na običnim grobljima), pogotovo za nekoga tko je rođen u obitelji kraljevskog tapetara.
Ipak, Molière s vlastitom družinom putuje izvodeći i vlastite farse i komedije, što i nije završilo osobitim financijskim uspjehom, nego popriličnim krahom, i to zbog čitavog niza nesretnih okolnosti. U Parizu je Molière ipak postigao veliki uspjeh komedijom "Kaćiperke" 1659. godine, nakon što se naputovao Francuskom. Nakon toga, osniva novu stalnu trupu s kojom izvodi vlastite komade, najprije pod pokroviteljstvom kraljeva brata, vojvode od Orleansa, a onda i pod pokroviteljstvom samoga apsolutističkog vladara Luja XIV. Na njegovu narudžbu napisao je dvanaest komedija-baleta, od kojih je najpoznatija "Građanin plemić" koja se sve donedavno godinama održala i na repertoaru zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, postavši jednom od najhvaljenijih njegovih predstava.
Negdje istodobno Molière piše i komediju "Škola za muževe", ali i "Školu za žene", a onda i "Tartuffea" 1664., stvorivši lik beskrupuloznog prevaranta koji iz koristoljublja potiče kućedomaćina na vjerski fanatizam kako bi ga što bolje i u potpunosti iskoristio. Nakon premijere u Versaillesu komad je zabranjen, i to zbog utjecajnih vjerskih velikodostojnika kojima je smetala kritika moćne Katoličke crkve, ali tek privremeno, do 1669. godine, iako je pritom doživio i neke izmjene. Kada je zabrana konačno ukinuta, Molière je napisao: "Čovjek lako podnosi prijekor, ali teško podnosi porugu. Spreman je da ga smatraju zlim, ali ne želi da ga smatraju smiješnim."
Bolje sreće nije bila ni komedija "Don Juan ili kamena gozba" u kojoj je autor ismijavao pobožnoga Sganarellea u odnosu na slobodoljubivoga Don Juana. Ističu se tu i komedija "Mizantrop", a onda i "Liječnik protiv volje" (koja je u svijetu, pa i u nas dobila puno raznih više ili manje dopisivanih i prilagođavanih inačica, među kojima valja spomenuti histrionsku predstavu "Gospon doktor Vinski Opatovinski" koju je na kajkavski preveo i adaptirao iskusni Vladimir Gerić), "Amfitrion", "George Dandin", "Scapinove spletke"... Nezaobilazno Molièreovo djelo je i "Umišljeni bolesnik", komad koji se i dandanas često nalazi na kazališnim repertoarima diljem svijeta.
U Hrvatskoj se rano započelo s Molièreovom preradbama, i to ponajprije u Dubrovniku u 18. stoljeću putem tzv. frančezarija. Neki su povjesničari književnosti uspoređivali Molièreovo i Držićevo stvaralaštvo, pronalazeći sličnosti između dvojice autora u nizu njihovih djela, ali i junaka. Molière je često igran dramatičar na hrvatskim pozornicama. Prije šest godina, Disput je objavio knjigu prijevoda kazališnog redatelja i prevoditelja Vladimira Gerića u kojoj se uz Shakespeareova i Čehovljeva djela nalaze i prijevodi Molièreovih komedija "Škola za žene", "Kritika "Škole za žene", "Versailleska ishitrica", "Tartuffe" i "Mizantrop".
Na sam Molièreov jubilej ove subote navečer na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu izveden je njegov osuvremenjeni "Tartuffe" u režiji nagrađivanog Ivana Plazibata. U predstavi glume Marinko Prga, Karlo Mrkša, Hana Hegedušić, Sunčana Zelenika Konjević, Ljiljana Bogojević, Matko Buvač, Elizabeta Brodić, Filip Eldan, Robert Španić i Nikša Eldan. Varaždinci su tako imali čast da na rođendan velikog pisca gledaju njegovu predstavu u svom kazalištu, čime se i Hrvatska pridružila globalnom obilježavanju važnog jubileja.
I Kerempuh na svojem repertoaru od prošle zime ima Molièreva "Škrca" u režiji Dore Ruždjak Podolski s Hrvojem Kečkešom u naslovnoj ulozi. Riječ je o iznimno zabavnoj predstavi koja je dobila dvije Nagrade hrvatskog glumišta. Tako je Tomislav Zajec nagrađen za adaptaciju teksta, dok je Barbara Bourek nagrađena za kostimografiju. Predstava je naišla i na gotovo jedinstveno odobravanje kritike.
Francuska će ove godine organizirati niz događanja, među kojima se očekuje i predstava u Comédie-Française, koja će na svoju scenu postaviti originalnog i necenzuriranog Molièreova "Tartuffea". Redateljsku palicu preuzeo je ugledni belgijski redatelj Ivo van Hove. Pariška opera za rujan najavljuje program nazvan "Molière u glazbi" budući da je dramatičar usko surađivao s brojnim poznatim francuskim skladateljima, svojim suvremenicima, među kojima je, primjerice, bio i poznati Marc-Antoine Charpentier kojega su zvali Feniks Francuske. U Moulinu će biti i otvorena izložba kostima koji su korišteni u izvedbama Molièreovih djela, a velikom piscu će se, kao što je to uobičajeno, odužiti i francuska pošta objavom prigodne poštanske marke. No Francuzi žele da se slavljenje Molièrea proširi i daleko izvan francuskih granica, kao što je to bilo i za Shakespeareova jubileja.
