Nestvarno zvuči tvrdnja da je grad Dubrovnik čekao nekoliko godina hrvatskog članstva u EU da bi zatražio i izborio europska sredstva za jedan projekt. A priliku za probijanje leda dobio je projekt Lazareta – kreativne četvrti Dubrovnika vrijedan čak 33,8 milijuna kuna za koji je Europska unija izdvojila 26 milijuna kuna, dok je ostatak izdvojio grad Dubrovnik, pohvalio se dubrovački gradonačelnik Mato Franković na otvaranju dovršenih Lazareta pred premijerom Andrejem Plenkovićem i ministricom Ninom Obuljen Koržinek te ministrom Matom Pavićem.
Uređenje starog zatvora
Istina, u obnovu Lazareta ulaže već se godinama na ove ili one načine u što su uz manje ili veće skandale bile uključene i druge dubrovačke gradske uprave i prije Mate Frankovića. No sada Lazareti spremni dočekuju svoje stare i potencijalno nove korisnike među kojima je Plenković spomenuo i Dubrovačke ljetne igre. Tu su i čuvena Art radionica Lazareti (koja ove godine slavi trideset godina postojanja), slavni Folklorni ansambl Linđo, Studentski teatar Lero, udruga Deša Dubrovnik i Deša pro d.o.o., Dubrovačka art radionica Bez granica i Artur Sebastian Design kao partneri projekta koji bi trebao pomoći da se turistička najezda na skučenu staru jezgru barem djelomično smanji i disperzira u Lazarete kao točku turističkog interesa.
Posljednjim činom velike i duge obnove Lazareta uređene su osma, deveta i deseta lađa građevine iz 17. st. te dvorišta između njih, kao što je nabavljena i oprema u svih deset lađa novog Kulturnog centra koji je osmišljen još u vrijeme kada se Dubrovnik vrlo ambiciozno borio za titulu europske prijestolnice kulture.
Gradonačelnik Franković najavio je da će se Dubrovnik i dalje natjecati za europska sredstva za projekte iz kulture i baštine spomenuvši uređenje starog zatvora u povijesnoj jezgri te obnovu dvaju ljetnikovaca. Obnovu triju neobnovljenih lađa Lazareta i nabavu vrijedne opreme za cijeli kompleks pozdravlja i ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić rekavši da su radovi na obnovi kvalitetno izvedeni u ugovorenom roku i unutar dogovorenog iznosa. Zavod je inicirao dovršenje obnove Lazareta 2015. pod nazivom Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika te bio kreator prijave za europski novac.
Zahvaljujući ovom projektu, Lazareti su dobili i monografiju u kojoj su objavljeni rezultati novih saznanja o povijesti Lazareta, primjerice podatak o otkriću povijesnog pločnika smještenog između sedme i osme lađe pod kojim je pronađena i cisterna (gustijerna) za skupljanje kišnice.
Izgrađeni za 17.300 zlatnika
Dubrovačko Veliko vijeće još je 1377. godine donijelo odredbu o suzbijanju kuge koju znanost smatra prvom karantenskom uredbom na svijetu što znači da je Dubrovačka Republika imala najstarija zdravstvena pravila na svijetu. Gradnja Lazareta trajala je od 1627. do 1643., a troškovi gradnje iznosili su 17.300 zlatnih dukata. Svaka lađa imala je svoj naziv, a deseta je postala svojevrsno mjesto osmanskog konzulata u kojoj su posebno mjesto zauzimali špijuni, kako oni koji su špijunirali za Dubrovačku Republiku tako i oni koji su špijunirali za Osmanlije, ali i treće strane.
U ponedjeljak je u dubrovačkoj vijećnici potpisan i ugovor o izradi Plana upravljanja spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika koji su potpisali dekan zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Krunoslav Šmit i ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika M. Skurić. Tim dokumentom želi se regulirati upravljanje baštinom koja je pod zaštitom UNESCO-a, a koje se posljednjih godina otelo kontroli zbog nekontroliranog turističkog rasta.
