Umjetnički paviljon u Zagrebu obilježava 126 godina postojanja trima značajnim izložbama: Izložba suvremene korejske umjetnosti "Ghost Dancer" u Palači Vranyczany (15. 11. – 15. 12. 2024.); 59. zagrebački salon arhitekture i urbanizma: Dijalozi/monolozi u zgradi Umjetničkog paviljona u obnovi (15. 12. – 31. 12. 2024.) te međunarodnom izložbom "Šest uzoraka katastrofe" (15. 12. 2024. – 2. 2. 2025.).
Nužnost izmještanja iz matične kuće oštećene u potresu otvorila je nove poglede usmjerene na fragmentarnost, iskliznuća, mnogostrukost, dijaloge i suživot. U kakvom svijetu živimo, kakve geografije i pejzaže gradimo, na koji način komuniciramo i ostavljamo svoje otiske, naše su preokupacije. U tom smislu razvijamo suradnje i partnerstva kao taktiku zajedničkog djelovanja, a izložba "Šest uzoraka katastrofe" naš je centralni međunarodni kolaborativni projekt koji se odvija u suradnji belgijskih i hrvatskih muzejskih institucija.
Umjetnički paviljon u Zagrebu i Out of Sight se izmještaju u Etnografski muzej u Zagrebu s grupnom izložbom "Šest uzoraka katastrofe" koja istražuje reprezentacijske, estetske i taktilne aspekte materijala kao vidljive otiske nevidljivih ili manje vidljivih ljudskih intervencija u život tvari i prirode. Oni se manifestiraju u rasponu od političkih hegemonija do ekoloških katastrofa i govore o ekstraktivističkim politikama i (neo)kolonijalizmu. Koristeći se arhivskim metodama sakupljanja, indeksiranja i selekcioniranja, radovi podražavaju muzejske postave te koreliraju s idejom Etnografskog muzeja u kojem su postavljeni. Povezujući ljudske običaje, nove i stare ekstraktivističke prakse i svakodnevicu, otvaraju prostor uspostavljanju etnologije sagledane iz rakursa ljudskog iskorištavanja prirodnih resursa.
Industrija boje ili nafte, istraživanja elektromagnetizma, ekstrakcije kamena, prerade boksita uvijek su balansirali između ideje o napretku, bogaćenju, iskorištavanju i dominaciji. Izložba povezuje mitologiju, folklor, povijest, magiju i znanstvene poglede upućujući na razorni otisak ljudskog odnosa spram ne-ljudske prirode.
U radu "Sammlung Bau und Schmuckstein altes Rom" Hannes Boeck prikazuje 55 uzoraka kamena iz kolekcije građevinskog materijala antičkog Rima. Snimljeni na 16mm kolor filmu, oni djeluju kao fragmenti apstraktne kompozicije. 15-minutni film preklapa tri imperijalne reprezentacije: kolonijalnu aproprijaciju prirodnih resursa u osvojenim teritorijama Rimskog carstva, legitimaciju europskog imperijalizma vraćanjem na idealiziranu grčko-rimsku prošlost te institucionalizaciju/diskurzivnu konstrukciju fotografije kao objektivizirajućeg alata u službi moderne znanosti.
"Loud to ground", skulpturalna instalacija Marjolijn Dijkman odnosi se na fulgurite, fenomen poznat kao "fosilizirana munja". Ove formacije nastaju kada se elektricitet oslobađa u tlo, stvarajući mase staklastog organskog materijala. U suradnji s elektro-tehničarem, Dijkman je kreirala umjetne fulgurite tako što je usmjerila električnu energiju u zemlju prikupljenu s rudarskih nalazišta u Belgiji i Demokratskoj Republici Kongo, postavivši je potom kao podnu instalaciju.
"Radiant Matter" drugi rad Marjolijn Dijkman je slikovni esej koji se sastoji od više od 250 proizvoljno povezanih slika, odabranih iz različitih disciplina, poput: astronomije, kozmologije, medicine, tehnologije, antropologije i istraživanja svemira. Njihova koloristička kompozicija nije slučajna; zasniva se na gradijentu viđenom u znanstvenim promatranjima kozmičkog pozadinskog zračenja. Djelo istražuje utjecaj elektromagnetnih valova i različitih vrsta kozmičkih energija na ljudsko tijelo, Zemlju i druge nebeske objekte. Slike prave asocijativne veze koje ističu utjecaj kozmičkih valova i energije, kako su oni prikazani kroz vrijeme i kulturu.
"Sun eaters" je suvremeni narodni ples i instalacija Sinea Seifeea i Jssema Hindija. Priča o nepomirljivoj suprotnosti između petro-politike i petro-demonologije. Nafta je intimni jezik našeg pristupa svijetu, lijep čarobnjak, koji može biti izgovoren kao lirski, mitološko-poetički, inkarnirani objekt. Nafta je fascinantna, komplicirana, strašna priča, ispunjena krvlju, drevnim bogovima i revolucionarnim djelima. Benzin stvara nemoguće pejzaže i opasna stvorenja. Plesni je to performans s Charlott Utzig, Paolom de Venecia Gileom, Alexandrom Tveit, Haraldom Beharieom te će se održati u subotu, 14.12.2024, u 18:00, kao dio otvorenja izložbe "Šest uzoraka katastrofe".
Instalacija "[…] STAIN […]" Ane Torfs je sastavljena od pronađenih slika i tekstova. Eksplozija boja koju poznajemo od 1856. godine bila je moguća samo kroz komercijalnu upotrebu otpadnih proizvoda od koksa kakav je katran. Gotovo da je drevni san alkemičara postao stvarnost: no umjesto da stvori zlato iz olova, sve boje duge proizvedene su iz najtamnije crne boje katrana. Torfs odabire 20 reprezentativnih sintetičkih boja evokativnih naziva kao što su Congo Red, Bismarck Brown, Paris Violet i Uranin te traži povezane slike, pridajući svakoj broj.
Davor Konjikušić prikazuje posljedice jedne od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti Mađarske u radu "Red Mud/Crveno blato". U gradu Ajka, 4. listopada 2010. godine procurio je rezervoar 10 aluminijske tvornice MAL, izlijevajući milion kubnih metara "crvenog blata". Deset osoba je poginulo, stotine domova je uništeno, a više od dvjesta ljudi je ozbiljno povrijeđeno. Crveno blato je rezultat procesa pretvaranja boksita u aluminij. Sadrži teške metale kao što su kadmij, krom, arsen i živa koji bojaju pejzaž u crveno.
