U povodu 25. godišnjice genocida u Srebrenici u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu premijerno je predstavljeno oko 40 impresivnih slika Mersada Berbera iz njegova ciklusa “Velika alegorija o Srebrenici”.
Riječ je o izboru kapitalnih djela koja se nalaze i u slikarovoj monografiji Srebrenica, tiskanoj na više od 600 stranica, te je ujedno i posljednje veliko Berberovo djelo na kojem je radio više od 15 godina. Berber je posvećeno slikao Srebrenicu, pisao o njoj. Tema genocida u Srebrenici potpuno ga je zaokupljala i za života priželjkivao je te radove izložiti upravo u Sarajevu.
To je njegovo remek-djelo i vrhunac njegova stvaralaštva, ne samo zato što se njome predano bavio godinama, već zato što je ispričao cijelu priču stvarajući imaginarnu alegoriju koja stvarnost zamjenjuje novom stvarnošću. Koncipirao ju je kao fantazmagoričnu grčku tragediju, smještenu u srebrenički, ali i u univerzalni i metafizički okoliš, i u koju je upleo mitove o Dedalu i Ikaru koji bilježe stravične događaje, susreću se s forenzičarima, dervišima, iskopanim leševima...
Neka od Berberovih ulja iz ciklusa o Srebrenici prvi put su pokazana 2019. na raskošnoj izložbi u Klovićevim dvorima na kojoj je tada izloženo 200 radova, od najranijih ostvarenja slikara iz 1958. pa do njegove prerane smrti 2012.
– Berberov talent i crtačka virtuoznost vjerojatno su ukorijenjeni kroz kaligrafiju i ornamentiku predaka, i majke poznate bosanske tkalje ornamentalnih tepiha, dok je inspiraciju crpio iz mističnog svijeta Bosne, njezine osmanske prošlosti i tragičnog usuda njezinih ljudi. U teorijskom smislu bio je vezan uz svojevrsni genius loci i u svom se istraživanju i radu nastojao poistovjetiti s metafizikom mjesta. Cijeli život zanima ga estetika lijepog. Volio je govoriti da najradije slika konje, ptice i žene. No itekako ga zanimaju i marginalizirane strukture. Recimo, konstantno se ponavlja motiv omiljenog mu modela, Roma Beriše kojeg je slikao 20 godina – kazala je Jasmina Bavoljak, kustosica i autorica stručne koncepcije Berberove zagrebačke izložbe iz 2019.
Mersad Berber stvarao je radoholičarski i brzo, a iza sebe ostavio je nevjerojatno velik i gotovo i nepoznat opus. Rođen je u Bosanskom Petrovcu u BiH 1940., slikarstvo je diplomirao na Akademiji u Ljubljani, bio je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a posljednjih 20 godina proživio je i stvarao u Zagrebu i Dubrovniku. Teoretičari umjetnosti smatraju ga virtuozom i jednim od najautentičnijih predstavnika neoklasicizma na suvremenoj svjetskoj likovnoj sceni. Njegovi radovi nalaze se u brojnim javnim i privatnim zbirkama i muzejima diljem svijeta.
