Hoće li Ministarstvo kulture konačno poduzeti neke konkretne korake kako bi ublažilo krizu koja već godinama glođe izdavački sektor? Vlada se ovih dana pohvalila da je za 3,2 posto povećala budžet Ministarstva namijenjen za financiranje kulturnih programa i projekata. Ministrica Nina Obuljen-Koržinek je još krajem prošle godine objavila rezultate financiranja, pa se izdavači nadaju da će i plaćanje biti ubrzano, što će im olakšati i tekuće poslovanje. O situaciji u struci razgovarali smo s Mišom Nejašmićem, predsjednikom Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, koji jako dobro poznaje situaciju u književnom sektoru jer ujedno vodi i nakladničku kuću Jesenski i Turk.
Kako ocjenjujete suradnju s novom ministricom?
Uspostavili smo komunikacijske kanale, održali prve sastanke i dogovorili okvire suradnje. Najznačaniji dosadašnji potez je pravodobna reakcija na predloženu višu stopu PDV-a na knjigu, malo veći proračun, ali i promptno rješavanje natječaja i njihova objava. Od onih poteza koji još nisu vidljivi, tu su ambiciozni rokovi za tekuće natječaje te strukturiranje politike prema knjizi po segmentima.
A što je sa Strategijom za poticanje čitanja koja je pripremljena još u vrijeme kada je ministrica bila Andrea Zlatar-Violić, i to u dogovoru s cijelim sektorom?
Na to će vam pitanje morati odgovoriti ministrica. Neki dijelovi se već provode, ali kada će ona formalno biti izglasana u Vladi, ne znam. Bilo bi dobro da to bude ove godine kako bi se strategija mogla potpuno ugraditi u proračun za 2018. godinu.
Kako su se na izdavače i autore odrazili novi nameti na autorske honorare koji su obvezni od 1. siječnja ove godine?
Za sada loše. Nadam se da će se kroz druge zakonske akte koje je ministrica najavila donekle ublažiti posljedice novih pravila, te da će alarmantno pitanje knjižara biti jedno od prioriteta u aktivnostima Ministarstva i cijelog sektora.
Smeta li vam što ministrica nema pomoćnika za knjigu?
To pitanje također trebate postaviti ministrici. Iskustvo koje imam iz recentne prošlosti je da bi kvalitetna i kompetentna osoba na toj poziciji olakšala komunikaciju i provođenje zacrtanih i dogovorenih politika. Mislim da će se problem oko 25 posto PDV-a koliko se u Hrvatskoj naplaćuje na elektroničke knjige morati rješavati na razini Europske komisije.
Ministarstvo kulture je krajem prošle godine objavilo iznos potpora za knjige, časopise, književne manifestacije, knjižnice..., što je izazvalo brojne negativne reakcije i žalbe. Vidite li u Zajednici nakladnika i knjižara ikakve pozitivne promjene u radu Vijeća za knjigu?
Iz perspektive Zajednice, to je problem. No, mislim da se ne treba rješavati preko medija, već unutar institucije Ministarstva. Očekujem pozitivan pomak u financiranju knjižnog sektora već ove godine. U planu je i dogovor o smislenom i organiziranom nastupanju na stranim književnim sajmovima poput Frankfurta, Bologne, Sarajeva, Leipziga i Londona, što je samo jedan u nizu dugogodišnjih problema hrvatskog izdavaštva.
