U vrijeme kada kolektivi muku muče s prostorom, pa je i WHW "izbačen" iz prostora Galerije Nova, sjajna vijest je da je nakon više od 20 godina rada udruga Kontejner jučer otvorila svoj novi izložbeni prostor.
Nalazi se u dijelu prostora stare Vjesnikove tiskare, otvoren je izložbom "One Tree ID – Kako postati drvo za drugo drvo" njemačke umjetnice Agnes Meyer-Brandis, a o svemu smo razgovarali s Davorkom Begović i Terezom Teklić, kustosicama Kontejnera.
Zahvaljujući vašoj inicijativi Zagreb dobiva novi izložbeni prostor. O čemu je točno riječ?
Davorka Begović: Riječ je o rezultatu velikog uloženog truda članova udruge Kontejner: nakon više od 20 godina djelovanja na sceni postigli smo ostvarenje jednog od naših važnih ciljeva, a to je otvaranje izložbeno-izvedbenog prostora kojim ćemo samostalno upravljati. Novi prostor pod nazivom Kontejner nalazi se u Odranskoj 1/1.
Vaša udruga priređuje izložbe, nekoliko festivala, dio je svih relevantnih europskih kulturnih institucija, surađuje s umjetnicima iz inozemstva, domaće vodi na rezidencije u inozemstvo... Zašto ste tako dugo bili bez svojeg prostora?
Davorka Begović: Opstanak na hrvatskoj nezavisnoj kulturnoj sceni izazov je sam za sebe: iz godine u godinu osigurati relativno normalne uvjete za rad i dostatna programska i produkcijska sredstva, posebno za udruge koje imaju ambicije i kapacitete kakve ima Kontejner, iziskuje značajnu količinu energije, truda i vremena. U tom smislu, osiguravanje stabilnosti udruge bilo nam je prioritet. Osiguravanje prostora za trajno djelovanje, ako ga ne dobijete na korištenje od grada ili države, dodatno je financijsko opterećenje i izazov za koji smo sada sazreli.
Kako će se ovaj prostor financirati?
Tereza Teklić: Udruga Kontejner svoje programe u najvećoj mjeri financira putem programa Kreativna Europa Europske unije uz financijsku podršku na lokalnoj i nacionalnoj razini. Takvi međunarodni projekti omogućuju istraživanje i bavljenje određenim temama i problematikama koje nisu isključivo na programskoj razini, primjerice razvoj poslovnih modela namijenjenih organizacijama u kulturi kako bi kroz vlastito djelovanje krenuli putem održivosti. To je svakako nešto što ćemo primijeniti u novom prostoru jer voditi takav prostor, koji je u privatnom najmu, podrazumijeva dodatne izvanprogramske troškove i obaveze.
Njegovo uređenje potpisuje poznati arhitektonski studio.
Tereza Teklić: Tako je, potpisuje ga arhitektonski ured SKROZ, ali naša suradnja nije ograničena samo na taj dio. Otprilike u isto vrijeme kad je SKROZ počeo tražiti nove uredske prostorije, mi smo započeli s traženjem prostora te smo odlučili u cijelu priču ući zajedno. To nam je omogućilo da fokus traženja usmjerimo na prostore veće kvadrature koje sami ne bismo mogli preuzeti i financijski održavati. Tako da prostor u Odranskoj 1/1 dijelimo s njima: dio je izložbeno-izvedbeni sa servisnim prostorijama, a drugi dio uredski. Što se uređenja izložbeno-izvedbenog dijela tiče, bilo nam je važno da dobijemo funkcionalan prostor koji će biti prilagodljiv tipovima programa koje organiziramo. Bilo nam je važno da se zadrže određeni elementi prijašnje namjene tako da su manje i veće uspomene na prijašnje faze rada ostale vidljive.
Prostor je otvoren zanimljivom izložbom 'mirisa'.
Tereza Teklić: Da, instalacijom "One Tree ID – Kako postati drvo za drugo drvo" Agnes Meyer-Brandis. Riječ je o biokemijskoj i biopoetičnoj instalaciji u kojoj umjetnica putem mirisa istražuje moguću neverbalnu komunikaciju između ljudi i drveća. U suradnji sa znanstvenicima s Instituta Jožef Stefan iz Ljubljane, izmjerila je plinove i molekule u korijenu, deblu i lišću stabla ginka i na temelju više od 100 spojeva identificiranih tijekom analize napravila jedinstveni parfem stabla izloženog u Kontejneru koji će svaki posjetitelj imati priliku nanijeti na svoje tijelo. Na takav poetičan način umjetnica omogućuje i korištenje komunikacijskog sustava drveća koji kao organizmi komuniciraju kroz korijenje, reagiraju na zvuk, ispuštaju kemikalije i mirise kako bi se međusobno upozorili na opasnost, obranili od predatora ili oporavili od oštećenja.
Koji su vam osnovni planovi za djelatnost novog prostora?
Davorka Begović: Planovi se odnose, dakako, na osnovne djelatnosti udruge: u Kontejneru planiramo realizirati godišnji program koji obuhvaća izložbe, umjetničke instalacije, performanse, umjetnička istraživanja, zvučne radove i eksperimentalne koncerte, razgovore s umjetnicima, umjetničke rezidencije i raznovrsne edukativne aktivnosti. U poetičkom i estetičkom smislu nastavljamo se baviti suvremenim umjetničkim praksama, s naglaskom na one istraživačke, eksperimentalne i interdisciplinarne.
Puno surađujete sa znanstvenicima?
Tereza Teklić: Naši projekti od samih početaka realiziraju se na sjecištu umjetnosti, znanosti i tehnologije te nam je međusektorska suradnja prije svega sa znanstvenim institucijama iznimno važna. Suradnju ostvarujemo ne samo na lokalnoj nego i međunarodnoj razini, i do sada svakako najvažnija je ona s CERN-om, vodećim svjetskim laboratorijem za fiziku čestica i njihovim programom Arts at CERN s kojim smo realizirali jednomjesečnu umjetničko-znanstvenu rezidenciju. Ta suradnja upravo ocrtava ono što je od početka u fokusu našeg kustoskog rada – progresivna suvremena umjetnost koja istražuje ulogu i značenje znanosti i tehnologije.
Ima li aktualna gradska vlast više sluha za alternativnu kulturnu scenu?
Davorka Begović: Sluha svakako ima, no njihove namjere i planovi nisu nužno usklađeni s trenutačnim mogućnostima. Svjesni smo da je ova gradska vlast naslijedila niz financijskih i drugih problema koji su na određen način važniji i hitniji za funkcioniranje grada i svakodnevni život građana. Iako su akteri scene u tom smislu puni razumijevanja i strpljivosti, nadamo se da ćemo uskoro vidjeti i konkretne rezultate koji će nam olakšati daljnje djelovanje.
Ljudi ne znaju koliko ozbiljno i naporno radite... Radi jasnije slike, možete li navesti neku brojčanu bilancu vašeg poslovanja?
Tereza Teklić: Udruga Kontejner tijekom više od 20 godina rada organizirala je preko 120 događanja koja uključuju 23 međunarodna festivala i lanjsku organizaciju nastupa RH na Venecijanskom bijenalu. Ostvarili smo više od 90 produkcija i koprodukcija hrvatskih i međunarodnih umjetnika, surađivali s brojnim organizacijama i institucijama iz Hrvatske i svijeta, samo u 2023. godini s više od 50. Trenutačno provodimo šest međunarodnih projekata. Iza svega stoji brojčano mali tim koji s puno entuzijazma ulaže svoja znanja, iskustva i kapacitete u realizaciju svega navedenoga.
