Četrdeset i deveti natječaj Večernjeg lista za kratku priču Ranko Marinković definitivno je završen u znaku akademika. Kako je to na svečanoj dodjeli u hotelu Esplanade glasno primijetio i nekdašnji urednik Večernjakove kulture Milan Ivkošić, predsjednik žirija je akademik, a i troje dobitnika nagrada su redom akademici.
I doista. Predsjednik žirija bio je akademik Milivoj Solar, dobitnik prve nagrade akademik je Pavle Pavličić, druge akademik Luko Paljetak, a treće akademik Ivan Aralica. Među kandidatima za nagrade bio je još jedan akademik, i to prozaik najvišeg kalibra Slobodan Novak. Pavličić je nagrađen za priču “Ugovor s Viragom”, Paljetak za “Noge gospođe Agneze”, a Aralica za “Salo”. Prva nagrada dobitnicu donosi 20.000 kuna, druga 8.000, a treća 5.000 kuna.
Solar je Pavličićevu priču nazvao antologijskom, jer ima sve elemente koje kratka priča mora imati, a to je izvrsna ekspozicija, gotovo pa kriminalistički zaplet, napeti rasplet i dvostruku poantu o naivnosti obrazovanih ljudi ali i o maloj zlobi koja se može pretvoriti u veliku tragediju. I Paljetka je Solar nazvao majstorom kratke priče koji je izvrsan i promatrač i pripovjedač, dok je za Aralicu rekao da je dokazao da se i od parabole može napraviti kratka priča.
_ Kratka priča je zahtjevan žanr. Nije lako napisati dobru kratku priču, kao što nije lako napisati lirsku pjesmu. Treba napisati puno stihova, a rijetko koji uspije. Tako se i kratka priča mora dogoditi. Žiriju je uvijek teško. No, pitanje izbora je ključno pitanje. Ako je sve vrijednost i ako je sve umjetnost, onda ništa nije umjetnost _ poučio je prisutne akademik Solar. Uz njega, ove su godine u žiriju bili i Helena Sablić Tomić, Julijana Matanović i Bojana Radović, te “vječni” selektor i osnivač natječaja Tomislav Sabljak, koji se u godini jubileja prisjetio početaka natječaja.
_ Početkom šezdesetih godina, mi mladi literati inicirali smo objavljivanje kratkih priča u novinama. No, tada nije bilo domaćih kratkih priča, pa smo objavljivali strane i to u prijevodu Cvitana, Šoljana, Slamniga, Donata... Bili su tu i autori kao što su to Solženjicin i Hamsun, ali i klasike poput Čapeka i Čehova. Da nije bilo Večernjeg lista, svoje kratke priče ne bi napisali Vjekoslav Kaleb, Mirko Božić, Živko Jeličić... No, središnja ličnost natječaja ipak je Ranko Marinković, po kojem je natječaj i dobio ime, a koji je bio dugogodišnji predsjednik žirija. Hvala Večernjem listu što nije ugasio ovu tradiciju, iako znamo da su otpori prema tradiciji uvijek veliki _ rekao je Sabljak koji priprema knjigu o pedeset godina Večernjakove priče kojoj je naslov “50 godina, 50 priča” dao direktor sadržaja Večernjeg lista Dražen Klarić.
_ I mnoge države na ovim prostorima traju manje od pola stoljeća. Stoga ne čudi da je Večernji list ovu godinu nazvao godinom kratke priče. Zahvalni smo što su se pokroviteljstva nad jubilejem prihvatili HAZU i Ministarstvo kutlure _ istaknuo je Klarić.Glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić rekao je da se dnevne novine i kratka priča vole, te da se nada da će ovaj natječaj trajati još pedeset godina. A u publici je bila i nekdašnja urednica kulture Večernjeg lista Branka Primorac koja se uz Ogurlića izborila za povratak kratke priče u tiskani dio Večernjeg lista.
