U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu Hrvatski povijesni muzej otvorio je izložbu Umjetnost u prkos ratu – Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja. Riječ je o izložbi koja se temelji na rekonstrukciji Izložbe likovnih umjetnosti održane od 25. do 27. lipnja 1944. u Topuskom, znači prije 80 godina. Riječ je o praktično prvoj službenoj izložbi na oslobođenom teritoriju na kojoj je bilo izloženo oko 270 radova koje je napravilo 13 autora.
Kongres kulturnih radnika '44.
Radi se o vrlo renomiranim imenima povijesti naše umjetnosti poput Zvonimira Agbabe, Ive Čaće, Vilima Čerića, Lele Čermak, Marijana Detonija, Alfreda Krupe, Franje Mraza, Ede Murtića, Zlatka Price, Vanje Radauša, Stjepana Rajkovića, Vjekoslava Rukljača i Petra Šimage. Ova rekonstrukcija napravljena je temeljem fotografija postava Izložbe likovnih umjetnosti te Brošure Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja. Tako su javnosti predstavljena 32 originalna likovna djela devet umjetnika, Agbabe, Čaće, Čerića, Lele Čermak, Detonija, Krupe, Murtića, Price i Radauša, i to su ona za koja se sigurno zna kako su doista bila izložena u okviru Kongresa kulturnih djelatnika.
– Dva su razloga njezina predstavljanja u godini 80. godišnjice održavanja III. zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, 8. i 9. svibnja 1944., s obzirom na značenje koje je ono imalo za suvremenu hrvatsku povijest, kao i Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom 25. do 27. lipnja 1944. godine. Izložbom prije svega nastojimo sagledati muzejski fundus te ga vrednovati u širem kontekstu hrvatskog antifašizma i njegovu značenju za suvremenu hrvatsku povijest, ugrađenom u izvorišne osnove Ustava RH. Govorimo o procesu izgradnje vlastite državnosti Hrvatske, koji je kulminirao na III. zasjedanju u Topuskom, gdje su doneseni temeljni ustavni akti Federalne Hrvatske. Ujedno valja podsjetiti da je u Drugom svjetskom ratu od samih početaka sudjelovao velik broj kulturnih radnika iz područja književnosti, publicistike, glazbe, kazališta i likovnih umjetnosti. Većina ih je pripadala hrvatskoj lijevoj orijentaciji koja je imala jaku prijeratnu tradiciju te kojoj je odlazak u partizane ili podupiranje Narodnooslobodilačkog pokreta u okupiranim dijelovima zemlje pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije bio prirodan izbor. Njihova djelatnost razvijala se unutar Propagandnog odjela Kulturno-umjetničkog odsjeka ZAVNOH-a, a njihove akcije poprimale su mobilizacijski i odgojno-ideološko politički oblik. Tako i ova izložba djela izloženih u okviru Izložbe likovne umjetnosti održane u okviru Kongresa obuhvaća samo jedan segment djelovanja ZAVNOH-a pod vodstvom KPJ-a, a čije su se normativno djelovanje i direktive ostvarivali i primjenjivali u revolucionarnoj praksi te obuhvaćali gotovo sva područja društveno-političkog, ekonomskog i kulturnog života – kazala je Matea Brstilo-Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, nastavivši kako se na izložbi prezentiraju likovna djela umjetnika hrvatskih antifašista koja baštinimo i koja ostaju svjedokom tragičnih zbivanja u vrijeme Drugog svjetskog rata.
VEZANI ČLANCI:
Poruka britanskog majora
– Izložena je i Goranova "Jama", danas naša antiratna poruka, začeta u Topuskom 1944. godine, koja će zasigurno svoje mjesto pronaći u stalnom postavu Hrvatskog povijesnog muzeja – rekla je. Doista, posjetitelji će moći na izložbi vidjeti jedno od najznačajnijih djela tog razdoblja, grafičko-pjesničku mapu Ede Murtića i Zlatka Price prema poemi Ivana Gorana Kovačića "Jama", koja je otisnuta u studenom 1944. godine u Topuskom, a koja je idejno nastala u vrijeme Kongresa. Jedan od atraktivnijih izložaka na tom prvom kongresu likovnih umjetnika svakako je i freska koja je bila u dvorani lječilišta u Topuskom, no nažalost nije sačuvana, stradala je u Domovinskom ratu, ali postoji na fotografijama. Ta freska koja je stajala na dugom zidu u središnjoj dvorani lječilišta, gdje se i zasjedalo, bila je ideja Zlatka Price, koji ju je skicirao, a onda su je do kraja uobličili Agbaba, Mraz i Rajković. Prikazivala je razvoj Narodnooslobodilačkog pokreta s pogledom u budući Novi Zagreb. Što se samog Price tiče, prikazana je i dokumentarna emisija "TV feljton – Ratni ateljei Zlatka Price" koju je ustupila Radio-televizija Srbije. Interesantno je kako se na Kongresu zatekao i britanski major Owen Reed, koji je 1944. godine bio članom britanske vojne misije u Hrvatskoj. On se i obratio okupljenim umjetnicima.
– Mislim da nema vojske na svijetu koja bi pridavala toliku važnost kulturi, ali u pravu ste: pobjeda nije pobjeda ako umjetnost i ljepota ostaju potisnuti – kazao je britanski časnik. Autorice su izložbe kustosice Hrvatskog povijesnog muzeja Maša Pokupčić i Ana Filep, a pripremana je godinu dana, istovremeno s intenzivnim radovima na obnovi Muzeja.
