„Konačno da muzej nije dosadan, svaka pohvala novom muzeju koji daje slikovitu priču o evoluciji čovjeka dugoj 130.000 godina. Muzej je cool", zapisao je mladi posjetitelj u povećoj knjizi dojmova. A obitelj iz Petrinje je „impresionirana simulacijom šetnje kroz povijest svemira i ljudskih vrsta. Ponosni smo što upravo mi Hrvati imamo muzej takve kvalitete". Učenik Christian Pilaš svoje je dojmove sažeo u znakovite rečenice: „Ovaj muzej je lijep i jako mi se sviđa. Bilo mi je zabavno 'preletjeti kroz povijest". Među brojnim pohvalama i potpisima posjetitelja koji su u ovoj prvoj godini od otvorenja atraktivnoga prirodoslovnoga muzeja uz nekadašnje nalazište Hušnjakovo u Krapini, a bilo ih je čak 155 tisuća iz cijeloga svijeta, slijedi još jedno mišljenje: „Muzej je fantastično uređen. Budimo ponosni na naše talente."
Izvanredni rezultati
A uz oduševljenje posjetitelja, voditeljica MKN Vlasta Krklec kaže da se zbog svih inovacija Muzej krapinskih neandertalaca prijavljuje ove godine i za natječaj za europski muzej godine, titulu koju svake godine dobiva samo jedan muzej na Starom kontinentu.
Zato je 27. veljače u Krapini – godinu dana nakon otvorenja zgrade – dan slavlja kad se zbrajaju izvanredni rezultati i planiraju nove akcije, radionice i popularizacija muzeja kako bi ga posjetili turisti na brojnim rutama u srednjoj Europi. Zato se tu prvi put organizirao koncert za frulicu, instrument na kojemu je zvuk proizveo glazbenik Ljuben Dimkaroski. Posjetitelji su se uvjerili kako taj instument može svirati sve skladbe, a prepoznali su “Bumbarov let” Rimski Korsakova i popularnu Albinonijevu nostalgičnu skladbu.
– Raduje me da u rukama držim najstariji instrument na svijetu. Znamo da je stara oko šezdeset tisuća godina. A za tako iznimno glazbalo ne bi mi smetalo ni da je staro pet tisuća godina. Sve se na njoj može svirati – komentirao je glazbenik Dimkaroski.
Paleontolog Jakov Radovčić iz Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja, autor priče o postanku čovjeka koju je „upakirao" u kružni oblik zgrade arhitekta Željka Kovačića, iskoristio je prvu godišnjicu da nam još više približi humano lice i ponašanje pračovjeka.
Realistični dlakavci
Podsjetio je na sve njegove geste u životu u zajednici, brizi o mladima i starima, o suživotu s prirodom i životinjama. Svima nama dojmljiv je svaki novi susret s ljudskolikim dlakavim bićima koja je u hiperrealističkoj maniri izradila francuska kiparica Elisabeth Deynes, te brojni hrvatski likovni umjetnici. Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja hrvatskoga Zagorja, u čijem je sastavu i Krapina, pohvalila se svjetskom nagradom za najbolje infokioske i interaktivne eksponate, koju je muzej prije nekoliko mjeseci dobio u Shanghaiju. To je najznačajnija od ukupno četiri nagrade kojima se diči muzej, a slijede ih nagrada društva inovatora Sigma, potom nagrada Zeleni cvijet koju je dodijelila Turistička zajednica KZŽ te nedavno osvojena povelja Grada Krapine.
Muzej krapinskih neandertalaca ponajviše se razgledava u grupama s vodičem. Svaka šetnja od prošlosti do sadašnjosti i leta u svemir traje oko sat vremena, uz kombinirani obilazak i nalazišta Hušnjakovo. Individualni posjetitelji mogu iznajmiti audiovodiče na osam svjetskih jezika, a legende uz eksponate ispisane su na tri jezika. Mnogi posjetitelji vraćaju se i po nekoliko puta, a sve je više Rusa, Japanaca i Kineza, uz već dobre posjete iz Slovenije, Mađarske, Austrije, Njemačke i Francuske. Vlasta Krklec kaže da posebno bilježe „okrugle" brojke, pa je stotisućiti gost bio Poljak, a stopedesetisućita posjetiteljica studentica s Dugog otoka.
tebalo bi mesica smjestiti u muzej pa bi bilo dosta zemalja nesvrstanih