Razgovor: Vladislav Bajac

Roman o vojskovođi koji želi biti diplomat

bajc
Žarko Bašić/Pixell
11.02.2010.
u 17:09

Beogradski izdavač i pisac Vladislav Bajac predstavio je roman “Hamam Balkanija” (nakladnik Fraktura), čiji je glavni lik Mehmed-paša Sokolović.

Beogradski izdavač i pisac Vladislav Bajac predstavio je roman “Hamam Balkanija” (nakladnik Fraktura), čiji je glavni lik Mehmed-paša Sokolović.

Zašto ste napisali da su svi likovi izmišljeni?

– To je literarna igra. Književnost vidim kao mogućnost igre s realnim stvarima.

Je li vaš roman rehabilitacija turske vladavine na Balkanu i Mehmed-paše?

– Nisam namjeravao rehabilitirati bilo koga, pa ni njega. Kao pisca me intrigiralo krije li se u čovjeku koji je u poziciji vojskovođe i potreba da postane diplomat. Drugi lik Mimar Sinan je rušitelj po zadatku, a želi postati graditelj. Za Mehmed-pašu u Srbiji postoje dva tabora. Jedni pričaju samo o njegovoj obnovi Pećke patrijaršije i četiri koljena srbijanskih patrijarha iz obitelji Sokolović. Drugi govore da je tri puta išao u hadžiluk i prešao na islam. Ne shvaćaju da je morao dokazivati da je veći vjernik od onih koji su to po DNK. Knjiga je posvećena multipliciranim identitetima.

Zašto je Otomansko Carstvo među vezire prihvaćalo ljude koji nisu bili Osmanlije i muslimani?

– Turci nisu imali ljude koji bi vladali osvojenim prostorom. Nalazili su lukave i mudre ljude i dobili lokalne vlastodršce pod svojim patronatom. Turska i danas imponira čistoćom ljudi i disciplinom. To je toliko radin narod da prepoznajete prošlost u tome. Kad čuju da je Srbija bila pod turskim ropstvom, kažu da nismo bili robovi, nego dijelovi Carstva. U knjizi spominjem i multilingvalni rječnik. Pronašao sam ga u Istanbulu, ali to je detektivska priča.

O Beogradu pišete kao o drugom Istanbulu?

– Veliki sam kartograf. Kada sam mapu Beograda s Kalemegdanom okrenuo za 90 stupnjeva i usporedio s mapom Zlatnog roga iz Istanbula, pozicije spomenika su se pogodile na istim mjestima, Dunav i Sava glume Bospor i Mramorno more.

Nedavno ste bili kod Orhana Pamuka?

– Kada sam otvorio vrata njegove sobe, rekao sam da shvaćam pogled s kojega govori. Odavno nisam imao veličanstveniji pogled. I Andrićev stan u Beogradu ima divan pogled na Pionirski park. Stan je u kući koja je prva do starog dvora u kojem je predsjednik Republike. Pamuka sam vodio u taj stan koji je muzej. A Pamukova je ljubav prema Andriću velika.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije