Ključna razlika između hrvatske i srpske verzije leksikona Prvi svjetski rat jest u tome da je pojam “velika Srbija” u srpskim natuknicama spomenut samo jednom, dok je u hrvatskim natuknicama spomenut 30-ak puta, rekao je glavni urednik i izdavač knjige Josip Pavičić na predstavljanju leksikona u Mađarskom institutu u Zagrebu.
– Uvijek mi je smetalo nametanje ideologije sličnosti i zbratimljenosti. Razlika nas čini time što jesmo– rekao je Pavičić, koji misli da je dvostrani leksikon i zabavna knjiga.
Urednik srpske redakcije te autor najvećeg broja natuknica u srpskom dijelu Leksikona Nebojša Jovanović rekao je da ima i obiteljske razloge za bavljenje Prvim svjetskim ratom jer mu je pradjed poginuo na Kolubari, a djed mu je pješice od Bitolja došao do Loznice.
– Bitnih razlika u pogledima hrvatskih i srpskih povjesničara nema. Govorili smo jezikom znanosti, a to nije jezik plebsa, ni politike, pa ni školskih udžbenika – rekao je Jovanović.
Urednik hrvatske redakcije Željko Holjevac istaknuo je da je Prvi svjetski rat u hrvatskoj historiografiji u sjeni Drugog svjetskog rata.
– Literatura o Prvom svjetskom ratu škrta je, podaci su proturječni, a izvori su odraz duha vremena. U Prvom svjetskom ratu Hrvati i Srbi bili su sukobljene strane, hrvatski vojnici napadali su Srbiju, a srpska vojska se branila. Treba reći da je i na austrougarskoj strani postojala cenzura, pa je istraživanje otežano – rekao je Holjevac, koji je u hrvatsku redakciju uključio 15-ak povjesničara te smatra da dvostrani Leksikon nije znanstveno, nego ležerno izdanje i dobrodošla komparacija. .
Jedan od autora u hrvatskoj redakciji i ravnatelj Mađarskog instituta Dinko Šokčević rekao je da u Leksikonu postoji i mađarski pogled na Prvi svjetski rat, pa je objavljeno da mađarski admiral Horthy nije sudjelovao u krvavom gušenju pobune mornara u Kotoru jer je u to vrijeme bio u Puli.
– Optuživanjem Horthyja htjelo mu se pripisati još jedno zlodjelo – rekao je Šokčević.
Josip Pavičić spomenuo je da se svojedobno nagađalo da će prijestolonasljednik Franjo Ferdinand iz Ploča u fatalno Sarajevo putovati preko Drniša te da su ga u Drnišu s revolverima čekali hrvatski pjesnici Vladimir Čerina i Tin Ujević spremni na pucanje u bečkog gosta. No, smrtonosne hice ipak je ispalio Gavrilo Princip, za jedne i dalje heroj, a za druge terorist. •
Srbi bi trebali najprije naucit govorit istinu kakva je a ne lagat i opravdavat nesto sto nije bilo i presucivat negativne cinjenice, tek onda mogu pisat povjest.