Umjetnička akcija u MSU “Potpisujem sve što je plavo”

Muzej suvremene umjetnosti
Davor Puklavec/PIXSELL
12.12.2009.
u 20:57

“Donesite nešto plavo. Neki plavi predmet, plavu sliku, balon, vestu koja vam više ne treba, dovedite plavog dečka ili prijateljicu plavih očiju” - tako je glasio zadatak.

Muzej suvremene umjetnosti je otvoren! Već prvoga dana poslije svečanosti MSU je širom otvorio svoja vrata i počele su akcije za posjetitelje. “Donesite nešto plavo. Neki plavi predmet, plavu sliku, balon, vestu koja vam više ne treba, dovedite plavog dečka ili prijateljicu plavih očiju” - tako je glasio zadatak.

A publika je više nego oduševljeno prihvatita izazov. Jedna je gospođa donijela plavu vješalicu, gospodin je pod rukom unio plavi stolac popularni “štokrl”, našle su se na stolu plave čaše, svijećnjak, štipaljka i tako redom.

“Potpisujem sve što je plavo” naslov je umjetničke akcije slikara Ante Jerkovića koji je plavu boju uveo kao svoj zaštitni znak. Njemu u spomen muzealci su oživjeli i nastavljaju ideju ovim projektom.

Akcija “Potpisujem sve što je plavo” tijekom subote od podneva do 19 sati prikupila je izuzetno zanimljive predmete najrazličitijih namjena.

Akcija prikupljanja plavih predmeta, za koje svaki donosilac dobiva nagradu, odvijat će se i u nedjelju od 11 do 13 sati. Više podataka o umjetniku, nejgovoj akciji, te ulozi plave boje u suvremenoj umjetnosti možete doznati na kreativnoj radionici, ako se prijavite na edukacija@msu.hr.

Kako se krene, takav će biti i nastavak znaju reći mnogi kretivci. Tako je prvi radni dan obilježila i akcija na parkiralištu sa zapadne strane Muzeja gdje je likovni umjetnik Igor Grubić vodio studente zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti u oslikavanju grafita. Akciju su nazvali “You won’t fool children of the evolution”. Svoje su slikarske sposobnosti pokazali Tomislav Lončarić, Vesna Rohaček i Ana Zubić.

Umjetnici su se poslužili opće poznatim likom Mickeya Mousea. On je kao glavni lik, kao ikona zapadne kulture spojio u novi kontekst situacije koje obilježavaju zemlje i društvo u tranziciji. U središtu Grubićeva zanimanja je osobna i društvena revolucija kao i individualne, odnosno kolektivne mogućnosti društvene promjene.

Da bi posjetitelji što ugodnije proveli vrijeme u muzeju uz razgledavanje stalnoga postava “Zbirki u pokretu” te likovnih djela otkupljenih od umjetnika tijekom zadnjih pet godina, otvoren je i cafe-restoran i dućan s posebnim ulazom, tako da mogu produžiti radno vrijeme i kad završi radni dan u muzeju.

Također, muzej je prilagođen osobama s posebnim potrebama, kako infrastrukturom, tako i vodičima kroz postav. Za radionice, seminare, predavanja i slične aktivnosti, tu je edukacijska dvorana. Korisnicima će ubuduće biti dostupna knjižnica, arhiv i istraživački centar.

Davor Bruketa, dizajner:
- Veoma je pozitivno što je Zagreb dobio ovako reprezentativan muzej. Konačno će se i kod nas moći organizirati velike izložbe, a ako bude volje možemo biti regionalni lideri u razvoju kulturnoga turizma. Kroz kulturni turizam može se vratiti zajednici i dio prihoda, posebno što ovdje više nije riječ samo o izložbama i stalnom postavu, već o multimedijskim priredbama.

Ivana Krušec, povjesničarka umjetnosti:
- Prvi dojam odnosi se na odličan postav eksponata u izložbenim dvoranama. Tihomir Milovac kao potpisnik likovnoga postava i autor stalnoga postava, uz Nadu Beroš, odlično je odradio posao. Oduševljena sam što je Zageb dobio ovako reprezentativan muzej. Posebno mi je drago što sam nakon niza reprodukcija, sada uživo vidjela “Pafamu”, jednu od ključnih slika hrvatske povijesti umjetnosti koju je naslikao Josip Sessel davne 1922. godine. To je jedna od najstarijih slika, neobično malih dimenzija, a velika po važnosti.

Antun Štedul, autor rasvjete iz tvrtke Spekto d.o.o.
- Sad kad su se upalila sva svjetla koja smo mjesecima, godinama radili u ovoj velikoj zgradi, jako sam zadovoljan svime što smo napravili. Zajedno sa suradnicima napravili smo kompletnu rasvjetu galerijskoga prostora na oko 5000 četvornih metara, te posebno zahtjevnu rasvjetu pročelja u RGB tehnologiji. Crvena, žuta, plava, zelena, ljubičasta i bijela svjetlost izmjenjuje se na pročelju zahvaljujući upravo toj novoj tehnologiji. Softverski upravljana rasvjeta daje milijune kombinacija i nema ponavljanja po nekom stalnom redoslijedu. Cijeli je spektar boja organiziran u cjelinu. Ako se softver sruši, rasvjeta se može aktivirati dodirom.

Ključne riječi

Komentara 1

IB
Ivana Brkić Ćubela
04:14 13.12.2009.

sledeca Instalacija bice \"Pseci kod sa plocnika °

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije