art zagreb

Umjetnost je otporna na krize: kupnja umjetnina investicija je za budućnost

storyeditor/2022-09-13/DSC08884.jpg
15.09.2022.
u 11:13

Na Akademiji likovnih umjetnosti održava se 5. sajam umjetnina Art Zagreb koji se trudi revitalizirati hrvatsko tržište umjetnina, povezati suvremene umjetnike, kustose, sadašnje i buduće kolekcionare...

Tek što je završio uzbudljivi zagrebački Tjedan dizajna, na Akademiji likovnih umjetnosti u Ilici 85 od 15. do 18. rujna gostuje sajam umjetnina Art Zagreb. Već pet godina za redom organizatori Art Zagreba trude se ponuditi rješenja za probleme hrvatskog tržišta umjetnina.

- Želim napomenuti da nije riječ o skupnoj izložbi, već o sajmu umjetnina. To je format itekako poznat u svijetu, sve industrije imaju svoje sajmove, pa tako i ono što nazivamo kreativnim i kulturnim industrijama. A u svijetu se na kupnju umjetnina gleda kao na tradicionalni oblik investiranja, poput kupnje dionica ili zlata. Vrijednost umjetnina s godinama održava se ili raste, a pokazala se vrlo otpornom na krize. Jednostavno, to je dobra investicija - kazao nam je organizator Art Zagreba Daniel Tomičić.
Međutim, u Hrvatskoj tržište, a ni takav način razmišljanja, još nisu uzeli maha. Tome je više razloga, priča nam Tomičić. Prvo, tržište nije transparentno - kada se umjetnine i prodaju, informacije o cijeni nisu javno dostupne, formiraju se ovisno o tome tko pita i nema kontinuiteta cijena.

- Problem je i u nedostatku financijske pismenosti. Naravno, nema svatko novca za investiranje, ali kada to i rade, obično kupuju nekretnine. A da ne govorimo o ljudima koji novac ne ulažu ni u što već ga čuvaju u banci ili u čarapi! U posljednje se vrijeme zaista radi na tome da se društvo educira, postoje programi i konferencije na temu financijske pismenosti, i u medijima se o tome piše, a to je vrlo bitna tema - smatra Tomičić.

Koraljka Kovač
Foto: Art zagreb

Također, teško se odlučiti na ulaganje u umjetnine kada je na našem tržištu kaos, dodaje.
- Postoji i velik broj falsifikata, pa čak i falsifikata koje su certificirali ugledni povjesničari umjetnosti. Trebao bi, kao drugdje u svijetu, postojati svojevrsni lanac koji počinje s autorom, umjetnikom koji stvara, a ima svog zastupnika, galerista, odnosno kustosa, koji ga promovira i njegove radove prodaje, uspostavlja kontakte s kupcima, bavi se marketingom, odnosima s javnošću, obilazi sajmove, organizira izložbe i savjetuje kolekcionare, koji su treća karika u tom lancu. Kolekcionari koji žele stvoriti svoju zbirku trebali bi se posavjetovati sa stručnjacima, s nekim tko ih može uputiti što kupiti i po kojoj cijeni. Primjerice, koliko se danas isplati kupiti Murtića, koliko su njegovi radovi koštali prije pet godina, koliko prije deset, a koliko bi mogli koštati u budućnosti? Međutim, to su stvari koje kod nas nitko sustavno ne analizira, umjetnine se prodaju ispod pulta, naši umjetnici se slabo promoviraju u svijetu, ne izlažu na sajmovima u inozemstvu, ne uspoređuju se sa svjetskim umjetnicima, već kao da živimo u svom zatvorenom mjehuriću - objašnjava Tomičić.

U Hrvatskoj je, drugim riječima, tržište još u povojima, pa iako kolekcionara ima, bez stručnih i usmjerenih galerista, povjesničara umjetnosti i kustosa koji bi se time aktivno bavili, samim umjetnicima teško je povezati se s potencijalnim kupcima njihovih djela. Teško je umjetnicima i uopće se probiti u takvim uvjetima. Uz umjetnički rad, moraju se baviti i marketingom i prodajom, a nemaju jasno određen karijerni put.

Ranko Ajdinović
Foto: Art zagreb

- Nažalost, sve se češće događa da umjetnici kada završe Akademiju odustanu od svoje struke jer jednostavno nemaju od čega živjeti. Muzeji djela ne otkupljuju, tržište je nikakvo, strana tržišta nas ne poznaju, mi ne poznajemo njih. Ne postoje mehanizmi gradnje karijere i prisutnosti na tržištu. Primjerice, završite Akademiju pa cijena vaših radova raste ili izlažete u MSU-u, što je stručno priznanje koje bi trebalo dovesti do toga da vam cijena radova raste - kaže Tomičić.

Sve te prepreke trudi se premostiti i uz to nas educirati Art Zagreb, gdje će i ovog puta za sebe nešto pronaći i već iskusni kolekcionari, ali i oni koji to tek žele postati, a ne moraju se bojati basnoslovnih iznosa jer se grafike i fotografije suvremenih umjetnika mogu naći i po cijeni od nekoliko stotina kuna.

Ove godine će se na Art Zagrebu, u duhu stvaranja i poboljšavanja veza umjetnika i kustosa, održati i izložba Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske "Fakcija i fikcija", rezultat višemjesečnog dijaloga mladih povjesničara umjetnosti i suvremenih umjetnika. Uz to, na Akademiji ćemo se tijekom Art Zagreba, na izložbi nastaloj u suradnji s Udruženjem ukrajinskih galerista, upoznati s ukrajinskim galerijama i radovima umjetnika nastalima od početka rata. Akademija likovnih umjetnosti organizirat će i svoj program "ALU Perspektiva 2" u sklopu koje će izložba "Petolik" predstaviti radove likovnih akademija iz Hrvatske, Indije, Kine i Srbije. Multimedijskom izložbom studenata sudjelovat će indijska Nacionalna umjetnička akademija iz New Delhija, Kineska akademija umjetnosti iz Hangzhoua izložit će radove hrvatskih studenata diplomskog studija na Internacionalnom fakultetu, Fakultet likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu predstavit će radove nagrađenih diplomanata generacije 2021./2022., a likovne akademije iz Zagreba, Osijeka i Rijeke najbolje radove studenata i specifičnosti svojih nastavnih programa.

Vesna Matić
Foto: Art zagreb

Svi zainteresirani moći će poći u obilazak Ljevaonice umjetnina ALU i sedam atelijera renomiranih likovnih umjetnika u centru Zagreba, a u Galeriji Šira posjetiti skupnu izložbu radova studenata Odjela za konzerviranje i restauriranje umjetnina ALU. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije