Od početka siječnja Hrvatski muzej naivne umjetnosti, desetljećima stisnut u palaču Raffay u Ćirilometodskoj ulici 3, zatvorio je vrata posjetiteljima zbog preseljenja u novi prostor. Iznimno, otvorio je vrata na Noć muzeja kada ga je posjetilo čak dvije tisuće ljudi, a onda je posjet stalnom postavu bio onemogućen. No, planirano preseljenje o kojem se naveliko polemiziralo u javnosti iznenada je zaustavio potres od 22. ožujka. Iako se moglo čuti da je fundus Muzeja već preseljen na razne lokacije, pa i u Ludbreg, sve su umjetnine i dalje u Ćirilometodskoj ulici, u kojoj atraktivni muzej ostaje do daljnjeg.
Potres odgodio selidbu
– Prostor u kojem se nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti nije pretrpio štetu niti je stradala muzejska građa. Prije potresa aktivnosti su bile usmjerene na obnovu palače u Demetrovoj 18, gdje se planiralo trajno smjestiti Hrvatski muzej naivne umjetnosti, i na privremeno preseljenje fundusa muzeja u izložbeni prostor Klovićevih dvora, gdje bi bio dostupan publici do preseljenja u novi prostor. Nažalost, zbog šteta prouzročenih potresom odustalo se od tih aktivnosti i zaključilo da Muzej do daljnjega ostane na lokaciji na kojoj se sada nalazi. Očekujemo da će Hrvatski muzej naivne umjetnosti na jesen ponovno otvoriti svoja vrata – tvrde u Ministarstvu kulture, u kojem su imali najbolje namjere kako bi HMNU umjesto 200 četvornih metara za izlaganje svoga prebogatog fundusa, čiji je veći dio već desetljećima nevidljiv, dobio puno veći prostor od čak 900 četvornih metara.
– Ako epidemiološka situacija bude dopuštala, HMNU namjerava otvoriti svoja vrata za posjetitelje čim se ostvare preduvjeti za to. Vjerujemo da će to biti uskoro. Slobodna sam izvijestiti kako naš stručni tim radi na muzeološkoj koncepciji novog Muzeja u suradnji s Ministarstvom kulture i Hrvatskim restauratorskim zavodom, koji je odmah poslije potresa sastavio i Izvještaj o stanju konstrukcije nakon potresa – veli nam ravnateljica HMNU-a Gabrijela Krmpotić Kos.
A koliko iznosi najamnina za prostor Muzeja?
– Najam za korištenje prostora u Ulici sv. Ćirila i Metoda 3 za HMNU-u je ukupno u godišnjem financijskom planu 600.000 kuna – kaže ravnateljica.
Kako je u ožujku u Hrvatskoj zavladao lockdown, a onda se dogodio i potres, HMNU je postao snažnije aktivan na društvenoj mreži i na službenim stranicama.
– Putem specijaliziranih objava i pripreme digitaliziranih publikacija omogućili smo korištenje sadržaja našeg Muzeja široj publici. U povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja pozvali smo publiku na druženje u virtualnom svijetu na mrežnim i Facebook stranicama te na YouTube kanalu muzeja. Tu bih svakako istaknula likovnu virtualnu radionicu koja je inspirirana jednim od najvažnijih naivnih umjetnika, Ivanom Rabuzinom. Za ljubitelje priča pripremili smo čitanje priče Nine Vađić “Ti nisi kao mi”, a popratni didaktični listić otkriva poveznice između likova iz priče i umjetnika naive. Nova i sadržajnije bogatija web-stranica HMNU-a je trenutačno u radu, a namjeravamo je obogatiti brojnim dodatnim publikacijama te platformama za online komunikaciju sa svim ljubiteljima naivne umjetnosti u zemlji i inozemstvu. Jačanje i razvijanje novih online sadržaja općenito je trend u svijetu, kako zbog pandemije, a u Zagrebu još više zbog tragedije koja nas je pogodila u ožujku. HMNU za to ima dodatni motiv jer nema vlastiti izložbeni prostor, tj. neizvjesna je situacije sa smještajem – veli Krmpotić Kos.
Za 2021. godinu planiraju nekoliko virtualnih izložbi, 3D virtualnu izložbu iz fundusa HMNU čija će autorica biti dr. sc. Svjetlana Sumpor, viša kustosica HMNU, te dokumentacijsku virtualnu izložbu plakata Ivana Picelja čija je autorica Mateja Fabijanić, kustosica dokumentacijskih fondova Muzeja. U planu je izrada i Zbornika radova sa simpozija koji će biti posvećen sedamdesetom rođendanu HMNU, baš kao i monografije Muzeja. A glavni projekt ipak je rezerviran za jubilej Ivana Rabuzina.
– Simpozij u povodu stote obljetnice Rabuzinova rođenja pod nazivom “Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća” održat će se u ožujku 2021. u Zagrebu, s izletom u Novi Marof i rodno Rabuzinovo mjesto Ključ. Zamišljen je kao trodnevni simpozij međunarodnog karaktera, a upravo smo odaslali pozive te se nadamo dobrom odazivu. Rabuzin je svojim originalnim slikarskim vizijama prirode dao izniman doprinos naivnoj umjetnosti u svijetu te ga mnogi smatraju, uz Henrija Rousseaua, najvećim naivnim umjetnikom uopće – ističe Krmpotić Kos.
Veliki planovi za iduću godinu
U Muzeju se vesele i virtualnoj izložbi plakata Ivana Picelja, suosnivača EXATA-a i aktivnog sudionika Novih tendencija koji je gotovo četrdeset godina surađivao s HMNU, tj. tadašnjom Galerijom primitivne umjetnosti.
Kada bi Muzej imao veći prostor, tada bi posjetiteljima (kojih godišnje ima oko 20.000) mogao predočiti i važna djela umjetnika kao što su to Drago Jurak ili pak Willem van Genk, čiju sliku “Leipzig” posjeduju zaslugom Nade Vrkljan-Križić, koja je svojedobno radila u Galeriji primitivne umjetnosti, a ove joj je godine HMNU na Noć muzeja posvetio predavanje.
