Države članice EU u procesu su implementacije Direktive EU o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, koja se detaljno referira na novu regulaciju odnosa u glazbenoj industriji prema velikim internetskim pružateljima usluga. Lodovico Benvenuti, direktor Europskog ureda Svjetske diskografske organizacije IFPI-ja (International Federation of the Phonographic Industry) govori o važnosti i načinima implementacije Direktive u hrvatsko zakonodavstvo, što nam uskoro predstoji, ali i o stanju u glazbenoj industriji uzrokovanom pandemijom.
Kakva su dosadašnja iskustva u zemljama EU?
Direktiva o jedinstvenom digitalnom tržištu (Direktiva o autorskom pravu) službeno je usvojena u lipnju 2019. godine. Države članice imaju dvije godine da ugrade taj vrlo važan propis u nacionalno zakonodavstvo i prilagode ga. Rok se približava, a većina država članica odlučuje se za “vjernu” provedbu Direktive, što je pristup koji pozdravljamo jer čuva ravnotežu koja je teško postignuta u više od dvije godine pregovora kao i njezin osnovni cilj.
Možete li nam reći nešto više o Direktivi? Zašto je važna za svu kreativnu industriju?
Ako se vjerno primijeni, unaprijedit će napore na pravilnoj i dosljednoj primjeni zakona o autorskom pravu, tako da UUC (user upload content) platforme koje omogućavaju dostupnost glazbe moraju pošteno pregovarati o licencama kako bi to činile. Uspostavili bi se jednaki uvjeti koji osiguravaju da se platforme pošteno natječu, da potrošači mogu uživati u glazbi kada i gdje žele i, što je vrlo važno, da su kreativci pošteno plaćeni za svoj sadržaj.
Što će provedba Direktive posebno donijeti glazbenim autorima, izvođačima, a što diskografima?
Ispravna implementacija koristit će cijeloj glazbenoj zajednici. Oni koji ulažu u glazbu i stvaraju je, moći će ravnopravno pregovarati o licencama za svoju glazbu s pružateljima UUC usluga (pružatelji usluga na kojima sami korisnici postavljaju sadržaj) kako bi se osiguralo da ostvare pravičan iznos naknade. To zauzvrat znači da se više novca može ponovno uložiti u glazbu i umjetnike što će podržati daljnji razvoj glazbene industrije u Hrvatskoj.
Na koji način će novo zakonodavstvo promijeniti trenutačni poslovni model velikih internetskih platforma kao što su Spotify, YouTube ili Facebook?
Važno je naglasiti da se ovaj propis izravno odnosi samo na UUC usluge (pružatelji usluga na kojima sami korisnici postavljaju sadržaj) – npr. YouTube. Spotify je glazbeni streaming servis i nije izravno zahvaćen. Međutim, razjašnjavanjem da su UUC usluge odgovorne za glazbeni sadržaj koji koriste, osigurat će se da nemaju nepoštenu prednost u odnosu na druge glazbene usluge koje pregovaraju o licencama za glazbu pod poštenim uvjetima. Ujednačavanjem uvjeta potaknut će se digitalne inovacije u konkurentskim uslugama.
Koliko je novca u posljednjih deset godina izgubljeno na europskoj razini kao rezultat postojanja nereguliranih poslovnih platforma poput YouTubea ili Facebooka koje bez naplate autora proizvode sadržaj i kako je dopušteno da, recimo, YouTube zaradi više nego sami autori sadržaja?
Teško nam je to kvantificirati. To gledamo na sljedeći način: kao rezultat tvrdnji nekih UUC platformi koje tvrde da nisu odgovorne za glazbeni sadržaj koji koriste, njihova plaćanja glazbenoj zajednici znatno su ispod tržišne cijene. Procjenjuje se da pružatelji UUC usluga plaćaju manje od eura po korisniku godišnje, u odnosu na 18 eura po korisniku godišnje koliko plaćaju druge digitalne platforme za glazbu po pravičnim uvjetima, a natječu se za istu publiku.
Na što treba obratiti posebnu pozornost pri provedbi Direktive i donošenja novog zakona? Na što bi Vlada RH trebala posebno obratiti pažnju?
Kao direktoru Europskog ureda IFPI-ja, jedan od mojih najinspirativnijih zadataka je pridonijeti što boljem europskom pravnom okruženju kako bi Europa postala dobro mjesto za ulaganje u glazbu, lokalne umjetnike i lokalne repertoare. To je prednost ne samo za izdavačke kuće nego i za cijeli glazbeni ekosustav, kao i kulturnu raznolikost u cjelini.
Ovdje u Hrvatskoj, organizacije izvođača bile su vrlo angažirane na uvođenju dodatnog prava za izvođače, koje bi, smatraju, trebalo ostvariti isključivo kroz izvođačku organizaciju. Kakvo je vaše profesionalno viđenje tog prijedloga?
Kao što je spomenuto, najučinkovitiji način za postizanje tog cilja je osiguranje pravilne provedbe članka 17. Direktive o autorskom pravu. To je najučinkovitiji način da se osigura da se više novca isplati kreativcima. Nametanje kolektivnog upravljanja išlo bi u suprotnom smjeru. Stvorilo bi destimulativne mjere protiv ulaganja u nove i inovativne poslovne modele u Europskoj uniji jer bi ometalo slobodu ugovaranja, koja je također predviđena Direktivom o autorskom pravu, i zakompliciralo licenciranje u vrijeme kada bismo iskreno trebali pokušavati licenciranje pojednostaviti.
Kako je pandemija utjecala na glazbeni sektor u Europi, koliki su gubici?
Nedavno smo objavili naše globalno glazbeno izvješće koje sadrži pregled prihoda od snimljene glazbe za 2020. godinu. Izvijestili smo da je Europa, druga po veličini svjetska regija po prihodu od snimljene glazbe, porasla za 3,5%, što je manja stopa rasta u odnosu na prethodnu godinu (8,3%). Glavni pokretač rasta u Europi bili su prihodi od streaming audio pretplata koji su nastavili rasti. To je na neki način protuteža padu u fizičkoj prodaji i prihodima od kolektivnih prava (radijsko i televizijsko korištenje snimljene glazbe te u javnim prostorima), što se može pripisati zatvaranju objekata u mnogim zemljama, kao odgovor na pandemiju COVID-19.
Koliko se povećao prihod od digitalnih usluga u pandemiji?
Ukupni streaming (uključujući i plaćenu pretplatu i pretplatu uz oglašavanje) narastao je za 19,9% i dosegao 13,4 milijarde dolara, odnosno iznosi 62,1% od ukupnog globalnog prihoda od snimljene glazbe u 2020. godini.
