Kad je u rujnu prošle godine američki pisac Stephen King proslavio 75. rođendan, brojni su nakladnici u svijetu obilježili jubilej jednog od najčitanijih i najsvestranijih pisaca našega vremena. Među njima i zagrebački Lumen koji je, među ostalim, objavio novo hrvatsko izdanje uz novi prijevod (koji potpisuje Ivan Ott) Kingova romana "Zelena milja". Riječ je o romanu koji se pojavio 1996., a objavljivan je u nastavcima. Promptno ga je iste godine objavio i Sysprint u prijevodu Predraga Raosa. No, Lumen je pred hrvatske čitatelje izašao sa zbirnom verzijom "Zelene milje", koja Kinga potvrđuje kao majstora pripovijedanja, ali i kao jednog od najboljih živućih romanopisaca. "Zelena milja" (koja je dobila i uspješnu filmsku verziju s redateljskim potpisom Franka Darabonta) može se ubrojiti u romane predodređene za najviše svjetske literarne nagrade. U tom je djelu King dokazao da je pisac kojega se nipošto ne smije staviti u neku žanrovsku, uvjetno rečeno, manje vrijednu ladicu te da on nikako nije "samo" pisac odličnih, majstorski napisanih horora nego i pisac kojemu bi literarni establishment trebao pokazivati puno više strukovnog poštovanja.
Istina, i "Zelena milja" ima elemente kriminalističkog romana i, ako hoćete, horora, ali to je u prvom redu psihološki roman o vječnoj biblijskoj borbi dobra i zla, ali i strastveni roman o rasnim predrasudama u Americi tridesetih godina prošlog stoljeća. "Zelena milja" je i jedan od najuvjerljivijih romana koji dokazuju apsurdnost smrtne kazne, ali i sudske (i policijske), nikako ne samo američke prakse, u kojoj se obični smrtnici igraju bogova pa odlučuju tko ima pravo na život, a kome se taj život može uskratiti po navodno civiliziranim pravilima. Složen je ovo roman o najsloženijim pitanjima ljudskog opstanka, o solidarnosti i kršenju pravila radi ispravnog cilja, o elementarnom zlu i elementarno zlim ljudima, ali i roman o paranormalnome, o izlječenju neizlječivih bolesti, dakle o čudu života i oživljavanja koje također ima svoja ograničenja i svoje granice. King je odlučio da nam priču o divovskom crncu lutalici Johnu Coffeyu koji je osuđen na smrt zbog silovanja i ubojstva dviju bijelih devetogodišnjakinja ispriča pomoću zatvorskog nadzornika Paula Edgecombea koji nadzire egzekucije u državnoj kaznionici Cold Mountain. Hodnik koji osuđene na smrt vodi do električnog stolca nazvanog Stara munjara prekriven je zelenkastim linoleumom, pa otuda naziv Zelena milja kojom se prolazi posljednji put u nepovrat... S nevjerojatnim osjećajem za detalje i nijansiranje, King nam dočarava karaktere zatvorskih čuvara, ali i osuđenika na smrt, a onda i sam proces ubijanja ljudi električnom energijom koji je opisan maksimalno brutalno, gotovo sadistički uvjerljivo. S druge strane, s puno je više topline King opisao neobičan odnos Edgecombea i Coffeya, između kojih se već od njihova prvog susreta rodila neka upravo transcendentna povezanost koju se ne može objasniti uobičajenim riječima.
Povezanost koja će Edgecombea natjerati na avanturističko i zapravo nelegalno privatno istraživanje Coffeyeva slučaja, koji je itekako kontradiktoran, ali i iznimno zapleten. Hoće li marljiv i pravdoljubiv Edgecombe, koji o svom zatvorskom iskustvu piše u dubokoj starosti u krajnje dehumaniziranom staračkom domu, uspjeti dokazati Coffeyevu nevinost? I hoće li ga ipak spasiti od električne stolice i tražiti novo suđenje i novu porotu? I tko je uopće taj Coffey, čovjek goleme fizičke moći, ali i ograničenih umnih sposobnosti? Neki novi samozvani iscjelitelj i prorok koji jednostavnim dodirom liječi smrtonosne bolesti ili čovjek koji ima hipnotičke moći pa može zavarati i ljudske duše koje su u smrt odvele na desetke osuđenika i prijestupnika? U cijeloj paleti živopisnih likova pozornost svakako privlači veseli i mudri zatvorski miš Gospodin Jingles koji izaziva emocije i među ubojicama i među zatvorskim čuvarima, ali i zavist onih koji se ne mogu oduprijeti instinktima pa su spremni svoj bijes iskaliti i na najmanjem biću koje u čekaonici za smrtnu kaznu ili svojevrsnom čistilištu pokušava unijeti barem malo sućuti i ljudskosti. "Zelena milja" je u prvom redu roman za duboko promišljanje i trening humane percepcije.
