Ako lako zaboravljate imena, planove i stalno gubite svoje stvari, možda bi vam pomogao trening pamćenja. Naime, svoje pamćenje zapravo možete poboljšati određenim vježbama i praksama, a to vam ne mora oduzeti previše vremena. Istraživač mozga Marc Milstein podijelio je četiri svoja savjeta koja možete isprobati ako želite imati bolje pamćenje, piše Mind Body Green.
Spavate na pamučnim jastučnicama? Nakon ovoga vjerojatno više nećete!
1. Usporite svoje misli
Zaboravljanje imena ne mora nužno značiti da imate loše pamćenje, već može značiti da niste uložili dovoljno truda da ga zapamtite. Kada upoznate nekog novog, umjesto da odmah prijeđete na mali razgovor, pokušajte si uzeti nekoliko sekundi da to ime stvarno usadite u svoj um. Milstein tvrdi da to shvatite na način da, kada vam netko kaže svoje ime, zamislite da im to ime napišete na čelu odmah nakon što ga izgovore, pa se usredotočite na njega dodatnih nekoliko sekundi. Vaš će mozak prepoznati da je ta informacija vrijedna i umjesto da ju samo odbaci, prenijet će ju u dugoročno pamćenje. Ovu metodu, tvrdi Milstein, možete primijeniti za sve važne informacije, a ne samo za imena. Primjerice kada vam netko objasni kako se radi nešto što vam nije poznato, ili kada vam netko daje upute do nepoznatog mjesta.
2. Dajte svom umu odmor
Kada je u pitanju vaš mozak, pauza je zapravo neophodna s vremena na vrijeme ako želite ostati usredotočeni. Ako nikad ne uzmete slobodan dan, pauzu za ručak ili ispunite vikende s još više posla, vaš će mozak prije ili kasnije poželjeti trenutak mira. No, s obzirom da vjerojatno niste u mogućnosti uzeti odmor kada to poželite, Milstein preporučuje sljedeće: prakticirajte meditaciju, provedite pet minuta jednostavno sjedeći i dišući nekoliko puta tijekom dana, istegnite se barem jednom u danu, prošećite kada god možete, i nemojte biti na telefonu prije spavanja.
3. Dajte prioritet spavanju
Ako vam predstoji važan dan na poslu ili neki veliki događaj, pokušajte spavati što više možete dan prije. Naime, kada naučite nešto novo, vaše moždane stanice uspostavljaju nove veze. Milstein objašnjava da je trenutak kada uspostavite vezu, trenutak kada to naučite, te da kada spavate noću tu vezu činite jačom i čvrstom. Zbog toga je jako važno spavati visokokvalitetno za kognitivno zdravlje, a ako to ne učinite, vaš mozak neće imati toliko vremena da stvarno zaključi nove informacije.
4. Povežite svoje misli s emocijama
Evolucijski gledano, naši umovi nisu prirodno napravljeni da pamte složene matematičke jednadžbe ili kodove. Milstein tvrdi da smo programirani da pamtimo stvari koje imaju pravo značenje, a ne neki niz brojeva, pa ako često zaboravljate svoje lozinke, to je zapravo normalno i ne biste se trebali osjećati loše zbog toga. Pogotovo kada imate puno drugih stvari i informacija, takve nasumične informacije lako se zaborave kako bi se napravilo mjesta za važnije stvari. Međutim, ako stvar koju učimo ima značenje, odnosno neki emocionalni element, veća je vjerojatnost da će ostati u pamćenju. Dakle, ako želite zapamtiti nešto jednostavno poput datuma ili telefonskog broja, trebali biste to mentalno povezati s nečim smiješnim ili strašnim, predlaže Milstein, te tvrdi da je to način na koji te stvari ostaju zapamćene.
Znate li zašto ne biste trebali piti kavu ujutro? Razlog bi vas moglo iznenaditi...