Brojna su hercegovačka sela koja su nekada bujala životom, imala škole i crkve, a danas gotovo zjape prazna. Jedno od takvih je Grabova Draga, tek nekih dvadesetak kilometara cestom udaljena od Mostara i Širokog Brijega.
Napušteno selo
U selu je tek desetak kuća u kojima je, kako bi to stariji stanovnici rekli, ognjište živo. Nekada je Grabova Draga imala, kažu, 70 kućanstava. Imali su i četverogodišnju školu. Odavde je 50 rudara svaki dan išlo u Mostar na posao u rudnik ugljena, a danas sve uglavnom zjapi napušteno i prazno. Iz sela potječu mnogi uvaženi stručnjaci. Ima tu, pričaju nam preostali stanovnici, i profesora, agronoma, veterinara, ekonomista, inženjera, doktora, učitelja, pa i svećenika, ali su svi negdje raseljeni, uglavnom u Mostar i Široki Brijeg. Sama Grabova Draga, kao i obližnja mjesta poput Bila, Misišta, Gradine, uz izrazite prirodne ljepote, bogatstvo kulturno-povijesnih vrednota, ima potencijala i za agrarni i turistički razvoj.
Manje farme
No, malo toga je i urađeno. Postoji omanja farma ovaca, koza te se uzgajaju i pčele, ali dojam je da bi svega toga moglo biti znatno više. Jedan od onih koji ne dopušta propadanje vlastite zemlje i starog ognjišta je i Andrija Bošnjak, kojega sa suprugom zatičemo u voćnjaku prepunom šljiva, jabuka... - Imamo ovdje zdravu okolinu, nezagađenu. Imamo prostora za uzgoj voća i farmu. Mogli bismo proizvoditi kvalitetan sir, med, voće (šljive, kruške, jabuke, trešnje, višnje, orahe...). Puno ih kaže, a tko će to dočekati, ali evo dočeka se. Bitna je ideja. Ideja je kao cvijet. Prvo izraste, pa procvjeta pa nas razveseli i onda donese rod. Bude ljeti suše, ali čatrnje su tu i u dobrom su stanju, pa zalijete dva-tri puta i nema problema - priča Andrija pokazujući svojim primjerom da se selo može barem djelomično oživjeti. Od njega smo čuli još jednu zanimljivu inicijativu, i to turističkog karaktera.
Etnoselo
Naime, kako su prirodne ljepote ovog kraja neupitne, a postoje i kulturne znamenitosti, poput stećaka, ostataka bogumilskih zidina i sl., moglo bi se, uz malo truda, napraviti pravo etnoselo. U blizini, na Bilima nalazi se 150 konja koji žive u divljini i neovisno o ljudima i oni su atrakcija koja se može iskoristiti u turističke svrhe, ali ujedno i zaštititi. Tu su i brojne kamene kuće koje bi, uz malo adaptacije, mogle i te kako poslužiti svrsi. Sve se to može sklopiti u jednu atraktivnu cjelinu, a blizina Mostara i Širokog Brijega, kao i solidna asfaltna cesta koja vodi u selo, argument su više u realizaciji te inicijative. No, zasad sve ipak ostaje samo na ideji, koja čeka realizaciju.
