Godine teške dužničke krize, zamalo državni bankrot, ulični nemiri, izbjeglički val, prazne police trgovina i redovi pred bankomatima prije dvije godine usred ljetne špice; sve je zaboravljeno. Grčka je u turizmu opet nedodirljiva. Kolijevka zapadnjačke civilizacije privlači rijeke turista i 2017. čekaju je novi rekordi. Samo na najizdašnijem europskom tržištu, u Njemačkoj, krajem prošlog mjeseca bilo je 70 posto više zainteresiranih za odmor u toj zemlji nego lani u isto vrijeme. Domaćini su uvjereni da će lanjskih 25 milijuna turista ove godine s lakoćom uvećati za još dva milijuna’.
Sigurna destinacija
Grčka, poput Hrvatske, obilato kapitalizira svoju poziciju sigurne turističke destinacije. Egipat i Tunis već su neko vrijeme izvan glavnih tokova za europske turiste, a pridružila im se i Turska, čiji je predsjednik Erdoğan svojom retorikom posljednjih mjeseci dodatno ohladio brojne Europljane od pomisli da ovog ljeta za odmor izaberu tu zemlju. Istodobno, Mikonos, Santorini, Zakintos, Kreta... svijetle kao neka od grčkih top odredišta za milijune Europljana u 2017.
Iako je lanjski rast PDV-a sa 6,5 na 13 posto za smještaj i s 13 na 24 posto za hranu i piće pratio rast cijena, to nije naškodilo grčkom turizmu. Ima što ponuditi bogatom gostu, ali u Grčkoj se i dalje u apartmanskom smještaju u pojedinim razdobljima može noćiti za svega desetak eura, što tu zemlju čini zanimljivom za uistinu širok raspon gostiju. Recimo, samo iz susjedne Srbije, u kojoj je prosječna plaća prema podacima otprije godinu dana svega 361 euro, na ljetovanje u Grčku odlazi oko 400.000 ljudi. Pritom, treba li uopće napominjati, to nerijetko prate i burne rasprave na društvenim mrežama o tome je li bolje na grčkom ili hrvatskom moru. “Kao dijete s roditeljima sam ljetovao oko Dubrovnika, sada već deset godina sa svojom obitelji idem isključivo u Grčku. Živcira me to idealiziranje Jadrana...”, odgovara nostalgičarima jedan od tamošnjih internet-diskutanata.
U grčkom turističkom mozaiku prednjače, inače, Nijemci, Britanci, Rusi, koje se na odmoru u toj zemlji broji u milijunima. Ove bi godine moglo biti i nešto više gostiju iz Hrvatske s obzirom na to da će u srpnju i kolovozu prvi put od 2008. iz Zagreba letjeti čarteri. Zasad ih najavljuju dvije agencije, Atlas i Palma, a cijena sedmodnevnih avioaranžmana za prve polaske na Kretu kreće se od 2840 kuna naviše, dok je Rodos nešto skuplji, 3300 kuna. U obje agencije kažu da je prodaja dobra.
– Odabrali smo najveći grčki otok Kretu jer nudi brojne mogućnosti za pasivni i aktivni odmor, odličnu gastronomiju, znamenitosti, obilje vodenih sportova i drugih atrakcija, ali i dobar omjer cijene i kvalitete. I to u samoj špici sezone – reći će Ivan Rukavina, Atlasov izvršni direktor Sektora prodaje na tržištu Hrvatske.
Što namjernika danas čeka u Grčkoj? Tamošnji domaćini, poznati kao vrlo otvoreni i prijateljski raspoloženi, obećavaju dobar provod i autentičan doživljaj. Kriza ih, tvrde, nije promijenila.
– Kod Grka su duh i gostoljubivost uvijek na visokom nivou. Vjerujem da nam je to u genima, daje nam životnu radost, održava nas i u teškim vremenima – kaže Lefteris Papakaliatis, direktor agencije Hellenic Zeus Travel Services, sa sjedištem u Heraklionu na Kreti, koji kaže da njegova agencija ove godine bilježi rast rezervacija iz Europe od prosječnih 30 posto.
– I to za cijelu sezonu. Već je prošla godina bila dobra za grčki turizam, imali smo povećanje od deset posto u odnosu na 2015. unatoč rastu poreza i poskupljenjima. Ove godine nema većih korekcija cijena. Izuzetak su, recimo, Mikonos i Santorini, na kojima cijene zbog potražnje praktički rastu svake godine, ili Kos i Lezbos gdje su čak i nešto pale. Prosječno noćenje u hotelu s tri zvjezdice kod nas je, inače, 28 eura, a u hotelu s četiri zvjezdice 43 eura. Objed u našim tavernama može se dobiti već za devet eura po osobi, u restoranima za 14 eura, dok se alkoholna pića u barovima i klubovima kreću od pet eura naviše.
Grčka ima dobar omjer cijene i kvalitete. Slično, uostalom, kao i Hrvatska u kojoj sam zadnji put bio prije dvije godine. Posjetio sam Dubrovnik, čaroban grad nezaboravne atmosfere, gostoljubivih ljudi, odlične hrane i vina – komplimentira konkurenciju sugovornik s Krete.
Južnjačka opuštenost
Turizam je Grčkoj još 2015. donio više od 14 milijardi eura i među glavnim je poslodavcima u toj zemlji. Ova čarobna turistička zemlja ima, međutim, dva lica. Bolje rečeno, postoje dvije Grčke; turistička i stvarna. Zemlja s oko deset milijuna stanovnika ima stopu nezaposlenosti od čak 23,5 posto, odnosno više od milijun nezaposlenih. Svaki peti Grk suočen je s nekom vrstom oskudice. Ta zemlja skrbi i o brojnim izbjeglicama, u izbjegličkim je kampovima čak osam tisuća djece.
– Za to nam je odao priznanje i sam glavni tajnik Svjetske turističke organizacije Taleb Rifai, koji je rekao da smo zaslužili poštovanje zbog toga smo prihvatili izbjeglice, i to usred dužničke krize. Bilo je teško u početku, ali to je sada pod kontrolom i nema nikakvih problema – kaže Papakaliatis.
U to se još lani osvjedočio zagrebački bračni par koji će ove godine ponovno ljetovati u Grčkoj.
– Ako želite pravu južnjačku opuštenost, onda je to Grčka. Bili smo na Kreti, Santoriniju, lani na Mikonosu, kamo ćemo i ovog ljeta. Grci su odlični domaćini, sve je vrlo profesionalno, mediteranska kuhinja odlična, atmosfera kozmopolitska – kažu Zagrepčani.
Borba!