Arheološko blago

Knez iz željeznog doba pronađen je s kacigom na prsima

Nalazište Budinjak
Foto: Romeo Ibrišević
1/6
14.04.2021.
u 11:05

Nalazište Budinjak jedno je od važnijih u zemlji

Šačica kuća, visoka šuma i bujno raslinje. Na prvu, naselje Budinjak izgleda kao jedno od stotina slabo naseljenih mjesta kakva se mogu vidjeti diljem Lijepe Naše, no u kasnom željeznom dobu – točnije, prije nekih 2600 do 3000 godina – sve je vrvjelo životom. Prometovalo se onuda, trgovalo, družilo i živjelo, kao i danas, no iako naroda halštatske kulture koji je to područje zvao svojim domom više nema, svoje su tragove ostavili na prostoru koji danas poznajemo kao arheološko nalazište Budinjak.

Da se radi o potencijalnom arheološkom blagu, saznali su arheolog i profesor Želimir Škoberne te njegovi kolege još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a iskopavanja su započeli 1984. godine. I pogodili "jackpot" – nekropolu koja se pruža na čak 60 tisuća kvadrata, a čini je 141 grobni humak – odnosno tumul, pod kojim su imenom ondje poznati, a u kojem su pronašli nebrojene predmete iz razdoblja od desetog do šestog stoljeća prije nove ere. Sredinom devedesetih istraživani su tumuli 3 i 139, u kojima su pronađena dva bogato opremljena groba.

Kaciga je zbog jedinstvene tehnike izrade dobila svoju kategoriju – tip Budinjak
Foto: Ž. Škoberne/Muzej grada Zagreba

– Njihovo tehnološko ispitivanje omogućilo je uvide u vrlo složenu tehniku izrade zdjelaste kacige te time otvorilo nove mogućnosti raščlambe i precizniju dataciju ove grupe najranijih halštatskih kaciga – objašnjava Škoberne. Najpoznatiji je upravo tumul 139 ili "Knežev grob", kako je poznat, jer je u njemu svoje posljednje počivalište imao jedan vrlo moćan knez. U grob je položen zajedno s ratničkom opremom, kao i sačuvanim dijelom kacige koja je zbog svog jedinstvene tehnike izrade dobila svoju kategoriju – tip Budinjak. No, osim tumula 139 i njegova sadržaja, profesor Škoberne jednako je fasciniran i sadržajem tumula 3, u kojem se sakrio još jedan vrijedni nalaz.

– Pronašli smo kacigu grupe Libna koja je posebna jer je, za razliku od drugih, iz iste grupe jedina očuvana u cijelosti – objašnjava Škoberne.

U nekropoli je u posljednjih tridesetak godina, koliko se aktivno istražuje, pronađeno još pregršt drugih predmeta poput lonaca, oružja i nakita iz tog razdoblja od kojih se oni najvredniji čuvaju u Muzeju grada Zagreba. I još je mnogo tajni preostalo otkriti, što dokazuje činjenica da ni nekropola nije do kraja istražena, a na brežuljku iznad nje još je oko 40 tisuća kvadrata gotovo neistražene gradine, odnosno pretpovijesnog naselja. Nakon profesora Škobernea, koji je sada u mirovini, a nalazište je istraživao do 2017. godine, istraživanje na lokalitetu nastavila je voditi viša kustosica i arheologinja u Muzeju grada Zagreba Aleksandra Bugar, a ona nam kaže da gradina u sebi skriva pojedinosti iz svakodnevnog života ovog naroda iz starijeg željeznog doba.

– Naravno da ljudi nisu živjeli u ovako gustoj šumi koja se sada ovdje nalazi. Bili su tu bedemi, kuće s popločenim podovima, ognjištima, dvorišta... živjelo se, proizvodilo se, trgovalo se. Budinjak je bio veliki centar, povezan s drugim sličnim naseljima u okolici i šire – objašnjava Bugar. Iz predmeta pronađenih u nekropoli može se vidjeti da je društvo tog vremena bilo razvijeno i raslojeno – razlikovali su se oni bogatiji od onih siromašnijih, a iako još nije postojalo pismo, očigledno je da je postojala kultura.

– Svemu što su radili davali su jedan dodatni element koji nadilazi funkcionalnost, bilo im je stalo da to bude i estetski dojmljivo. Nisu radili keramičke posude samo da bi u njima kuhali i iz njih jeli i pili, bile su i lijepo oblikovane i ukrašene. I nakit, oruđe i oružje bilo je fantastično izrađeno – s puno entuzijazma u glasu govori nam arheologinja Bugar koja se profesionalno veseli nastavku istraživanja ovog vrijednog arheološkog nalazišta. Prošle godine, naime, zbog koronavirusa se nije smjelo raditi, a ove godine čekaju na sredstva Ministarstva kulture. Područje u međuvremenu rado posjećuju turisti, školarci i ljubitelji prirode koji mogu prošetati poučnom Stazom kneževa koja, uz ostalo, vodi pored tumula i kroz gradinu, a sve informacije dostupne su i u Eko-centru Budinjak koji radi petkom, subotom i nedjeljom od 10 do 17 sati te tijekom tjedna uz prethodnu najavu.

Profesor Želimir Škoberne bio je na čelu arheološkog tima do mirovine, a sada istraživanje vodi Aleksandra Bugar, viša kustosica u MGZ-u
Foto: Ivan Mijić, PP Žumberak – Samoborsko gorje

Do Budinjaka se stiže automobilom, ili iz Samobora preko Bregane ili iz Krašića preko Kostanjevca ili pak iz Ozlja preko Vivodine, a parkirati se može ispred Eko-centra Budinjak. Prošetati potom možete poučnom “Stazom kneževa”, koja vodi kroz arheološko nalazište, a čije detalje donosimo na iduće dvije stranice. Poželite li negdje popiti kavu ili nešto pojesti, oko pola sata automobilom udaljene su Sošice, gdje je buffet Radić-Ilas ili možete na drugu stranu, prema Samoboru, do Divljih voda, koje su također na oko pola sata vožnje.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije