– Sve, znači, dolazi na moje. U Zakonu o predškolskom odgoju iz 1995. godine po uzoru na Austriju uveli smo godinu dana obvezne predškole. Tad smo rekli da se mora provesti u vrtićima, a tamo gdje nema vrtića – u školama pa pet godina razredne nastave i nije velika novost – komentirala je bivša ministrica obrazovanja i aktualna ravnateljica zagrebačke Sedme gimnazije Ljilja Vokić prijedloge iz Strategije razvoja obrazovanja i znanosti na kojoj radi tim prof. Nevena Budaka.
No, ono što Ljilja Vokić, a i ostale naše sugovornike prvenstveno zabrinjava jest pitanje je li za reformu obrazovanja osiguran novac. Jer, i dosad se nekoliko puta kretalo u takve velike projekte, ali svaki se put odustalo uglavnom zbog nedostatka novca i konsenzusa (čega nema ni sada), odnosno činjenice da nakon smjene vlada nova ne nastavlja projekte prethodne.
U novoj strategiji, na kojoj se još radi, a javnosti bi trebala biti prezentirana sredinom rujna, nakon čega će se otvoriti i javna rasprava, najdorađeniji je dio područje osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja iz kojeg je jasno da će djeca u školu kretati sa šest godina, da će razredna nastava trajati pet, a predmetna četiri godine, da će se povećati broj gimnazijalaca i urediti nova mreža strukovnih škola.
Cilj – jedna smjena
U dijelu koji se bavi visokim obrazovanjem i znanošću prevladavaju fraze bez konkretnih obrazloženja. Za osnovne škole strategijom se predviđa uvođenje cjelodnevne nastave, što podržavaju i naši sugovornici, ali uz mnogo dvojbi.
– Tridesetak škola još radi u tri smjene, većina u dvije, a nešto malo u jednoj smjeni. S obzirom na to, kako će se organizirati cjelodnevna nastava? – pita se bivša ministrica.
Rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin drži da Hrvatska mora svojim građanima pružiti najkvalitetnije obrazovanje jer o tome ovisi ukupan razvoj.
– Jasno je da je moguće organizirati rad škola u jednoj smjeni ako nam je jasno da nam je to uvjet opstanka. Drugim riječima, kad budemo ulazili u monetizaciju ili privatizaciju radi otplate dugova, dio moramo odvojiti i uložiti u ono što će nam omogućiti opstanak u budućnosti, a to su, po meni, škole, sveučilišta i istraživači – naglašava Lučin.
Akademik Vladimir Paar jedan je od rijetkih reformatora hrvatskog školstva čije su ideje dijelom bile zaživjele i u razredu.
– Pet plus četiri je odlično rješenje, kao i cjelodnevna nastava, samo je pitanje kada će to biti izvedivo – komentira Paar.
On i ostali naši sugovornici slažu se da treba uvesti i licencije za nastavnike i ravnatelje, modernizirati kurikulume.
– Prije ikakva početka govora o tome što moramo napraviti trebali bismo pred sobom imati precizne podatke o stanju u sustavu kako bismo znali što u sustavu treba mijenjati, na koji način to izvesti, kakve rezultate očekujemo u odnosu na ovo što imamo danas te kako ćemo to izmjeriti – kaže HDZ-ov bivši ministar Radovan Fuchs i dodaje da treba poslušati i mišljenje ljudi iz sustava.
– Ako oni kažu da je nešto neizvedivo, onda sigurno postoje razlozi za to. Usto je ključno i kako je i je li osiguran novac – dodaje Fuchs.
– Ne može se ništa mijenjati i reorganizirati bez novca. Ovo su odlične ideje, ali na žalost, skeptičan sam kad je riječ o financiranju njihova oživotvorenja – jasan je ravnatelj zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić.
Prijeti kraj mandata
U slučaju da se novac i osigura, pitanje je hoće li se o predloženoj strategiji postići politički konsenzus. Jer bez njega i ova, najnovija predložena reforma školstva ostat će samo na papiru. Strategija bi se, bude li sve išlo glatko, mogla donijeti najranije početkom 2014. godine, što znači da bi se pojedini njezini elementi u škole mogli uvesti u najboljem slučaju u školskoj godini 2015./16. A tad će se već primaknuti kraj mandata aktualne vlade...
>> Osnovna škola imat će devet razreda, a u prvi sa 6 godina
