Koriste li pojedinci ili udružene skupine loše stanje u hrvatskim azilima kao motiv da pod krinkom spašavanja pasa švercaju i prodaju životinje na crnom tržištu u zapadnoeuropskim zemljama, pa one završavaju u laboratorijima, bordelima, tvornicama oružja...? Pitanje je to koje je otvorio sukob između koprivničke Veterinarske stanice i udruge Argus u vezi s tretmanom pasa u koprivničkom azilu Ottova kućica.
Odgovor na to pitanje može dati samo široka i iscrpna istraga koju bi domaći istražitelji morali provesti u suradnji s Interpolom.
‘Krivi i jedni i drugi’
– Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici na temelju obavijesti Policijske uprave koprivničko-križevačke od 2. lipnja provodi izvide u predmetu – otkrio je jučer Darko Galić, zamjenik županijske državne odvjetnice i glasnogovornik ŽDO-a u Varaždinu.
U međuvremenu, Večernji list došao je do novih informacija u vezi s Ottovom kućicom, koje podjednako problematiziraju stanje u azilu, kao i ponašanje volontera iz udruge Argus.
– Krivi su i jedni i drugi – složne su Martina Zemljak i Maja Gašparić iz koprivničke podružnice njemačke udruge Južnoeuropska pomoć životinjama.
Tvrde da su o katastrofalnom stanju u azilu još prije godinu dana upozoravali gradske čelnike s kojima su, uz prisustvo ljudi iz Veterinarske stanice, održali i dva sastanka. Zatražili su razgovor i u županiji, ali ih nitko, kažu, nije primio.
Potreban gradski azil
Smještajni uvjeti u azilu, koji je njihova udruga i osnovala 2006. godine, ali dvije godine poslije potpao je pod Veterinarsku stanicu, u međuvremenu su se nešto poboljšali, ali i dalje je to bilo daleko od zadovoljavajućeg. Kažu kako su se na svoje uši uvjerile da veterinar i voditelj Ratimir Juršetić prijeti neutemeljenim eutanaziranjem pekinezera iz Pitomače, psi su bili neishranjeni... Azil nije oglašavao pse za udomljenje, a pitaju se i jesu li svi psi koji su trebali doći u azil iz drugih općina i gradova uopće zabilježeni.
– To se hitno mora riješiti. Grad mora otvoriti gradski azil. Žalosno da Ottova kućica nema ni vlastiti žiroračun – kaže M. Zemljak, koja je uvjerena da je do sukoba došlo zato što je Juršetić zabranio Argusu izvoz pasa u Njemačku, a samo ove godine izvezen je 71.
– Zašto su toliko dugo surađivali i nikome, pa ni Gradu, nije dostavljena dokumentacija. Ne mogu reći da su u Argusu na tome zarađivali, to neka utvrde institucije – ističe M. Gašparić.
Predsjednica Argusa Jelena Grotić zbog istrage jučer nije željela ništa komentirati.
