Nekoć ih je u Otoku, najmlađem gradu u Hrvatskoj smještenom u zelenom moru šume nedaleko od Vinkovaca, bilo devet, danas je ostala samo jedna, registrirana kao najviši spomenik kulturne vrijednosti. Riječ je o otočkoj suvari – mlinu na suhom koji su pokretali volovi, krave, a ponajviše konji. Svjetski je to raritet i jedinstven spomenik tradicijskog graditeljstva i mlinarstva. U cijelosti je obnovljen, ima status etno muzeja na otvorenome, a nalazi se u Ulici Ljudevita Gaja 2. Kod otočke suvare našli smo se s Mirkom Martinovićem koji je o suvarama napisao i knjigu. Uvodeći nas u mlin u kojem su u jednoj prostoriji živjeli suvadžija (mlinar) i njegova mnogobrojna obitelj, objašnjava nam da su pomeljari ovamo na meljavu donosili žitarice i sol. Imena su suvare dobivale po kućnim zadrugama koje su ih gradile ili po vlasniku zemljišta na kojem su sagrađene. Otočka suvara iz 1863. zove se Klarina.
Šarani i 100 godina nogometa
– Suvare su bile preteče dioničkog društva – objašnjava Martinović pokazujući nam sobičak u kojem se stanovalo, danas opremljen predmetima iz etno zbirke čuvara otočke tradicije Josipa Bašića.
Na stan i mlinište naslanja se najspecifičniji dio suvare, u velikoj šatri smješten pogonski mehanizam kružnog oblika i promjera 14 metara koji je pokretala stoka. Suvara je oduševila i Japance, bilo je nekih prijedloga da se njezin zupčanik uvrsti u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći na svijetu, no to se (još) nije desilo. Kako se nekoć mljelo, danas prigodno prezentiraju članovi konjogojske udruge. Suvara nije stalno otvorena pa se za posjet najbolje obratiti ili Martinoviću u gradskoj upravi ili Tomislavu Šariću, direktoru TZ Spačvanska šuma koja uz Otok obuhvaća Bošnjake i Vrbanju, a sjedište joj je u Otočkim virovima, biološko-edukacijskom centru smještenom na izlazu iz grada, u netaknutoj prirodi hrastove šume gdje obitavaju autohtone vrste ptica i kamo u jesen zaljubljenici u prirodu dolaze čuti jedinstvenu riku jelena. Otočki virovi su u postupku dobivanja certifikata green destination.
– Ovdje nema signala za mobitel. I neće ga ni biti – kaže Tomislav provodeći nas kroz suvremeno opremljen centar u kojem biljni i životinjski svijet možete promatrati očima orla štekavca, jelena ili ribe.
Otočki virovi nude i smještaj, autohtonu slavonsku kuhinju, opuštanje u wellness oazi, imaju i izletnički brod na solarni pogon, čamce, kanue, kajake, bicikle... Doduše, nakon lanjskog nevremena koje je poharalo istok Hrvatske još nisu svi plovni i pješački putovi prohodni, no očekuje se da će uskoro biti pa prilikom šetnje do srednjovjekovnog arheološkog nalazišta Virgrada, smještenog duboko u spačvanskoj šumi, neće biti prepreka.
Turistički potencijal jedinstvene prirode, a uz Virove tu su i Lože, specijalni rezervat šumske vegetacije s impozantnim stablima stare slavonske hrastove šume te pašnjak Čistine, prirodno mrijestilište šarana i mjesto gdje se tradicionalno uzgajaju crne slavonske svinje, pomalo su počeli prepoznavati i mještani, nudeći smještaj. Otok vole lovci i ribolovci, tu je i nekoliko prepoznatljivih manifestacija koje se održavaju u sklopu Otočkog proljeća, poput Otočke kulenijade i Zlatne grive. Ove će se godine obilježiti i 100 godina igranja nogometa u ovome srijemskom gradiću. Sve počinje 28. travnja smotrom proljetnih običaja u Komletincima, selu u sastavu grada Otoka u kojem su kod grobljanske kapele, zaštićenoga kulturnog dobra, snimane scene za film "Đuka Begović".
Kozji sir i čvarci
A kad ste već u Komletincima, tu ćete u tradicijskoj kući vidjeti dvadesetak narodnih nošnji, a na cesti prema Nijemcima i nasuprot spomen-groblja na kojem je pokopano 3700 partizana, posjetiti OPG Tatjana Lovrić Jovanović, na kojem se proizvode razne vrste kozjeg sira te čvaraka od kozjeg sira. Taj je OPG u lanjskom izboru Večernjaka i Ministarstva poljoprivrede proglašen najboljim u Hrvatskoj.
