Ma koliko vrimena bili na Pagu, malo vam je. Nije moguće obići sve bogatstvo ovog prelijepog, pomalo mističnog otoka čiji proizvodi dominiraju u Hrvatskoj, Europi, šire... Paški sir bio je na dvoru kraljeva, na stolu pape, navodno i u Bijeloj kući, ali i kod Putina. Paški sir je, priznajmo to, i najčešći dar doktoru, taman do 500 kuna vrijednosti. Paška janjetina najukusnija, a tu je i paška skuta... Paška solana tamo je “od pamtivijeka”, a bolja sol nije otkrivena... No nije na Pagu sve za poist i popit, Pag je kulturno središte, paška čipka je hrvatska, međunarodno zaštićena vrijednost.
Otkrili ga i izvanzemaljci
Pag su turisti otkrili još davnih vremena, a 1997. su to učinili i piloti NLO– a, letećih objekata koje su danima viđali iznad otoka, čak i policajci čiji su razgovori o paškim viđenjima NLO– a snimljeni i objavljeni. Pag Dänikena nije dočekao, barem ne još, ali je i u tome Mjesečev otok, kako ga mnogi nazivaju zbog golog kamena, poznat nadaleko. No, unatoč svemu Pag je i dalje nenametljiv i zato se uvijek posjetom gradu bure može otkriti nešto novo, do jučer nepoznato...
Kameni bijeli gradić, nazivan i malim Dubrovnikom zbog ljepote paških ulica, bjeline kamena trga, Kneževa dvora, sakralnih objekata i prekrasne obale i plaža među najljepšim je destinacijama Jadrana. Prolazeći paškim ulicama s direktoricom TZ– a Vesnom Karavanić, začuli smo zvono iz benediktinskog Samostana svete Margarite. Dvoje ljudi, naravno s maskama, čekaju poznate paške baškotine, nadaleko poznato pecivo. U samostanu je danas devet benediktinki, najstarijoj je 85, najmlađoj šezdesetak godina.
– Nemamo novih benediktinki jer se djevojke kupaju i sunčaju – našalila se jedna od čuvarica Svetog trna.
– U 15.stoljeću fra Ivan je svojoj sestri benediktinki na Pag donio trn iz Kristove krune. Zabio ga je sebi u bedro i tako ga donio. Više od 500 godina je na Pagu, a papinska komisija ga je priznala u 19. stoljeću. Isti je kao dva trna koja su u Rimu i u pariškoj Notre-Dame. Prošle je godine obnovljena tradicija velike procesije sa Svetim trnom – kazala nam je benediktinka Nada. Časna majka nam je odobrila da spomenemo samostan u priči o turizmu, a paški turizam, sudeći po viđenom, može i bez molitve iako ne bi odmogla. Na 50% su od lanjske sezone, ali gostiju na Pagu ima. Hrvata i Slovenaca najviše, potom Čeha... Dućani s paškom čipkom manje su posjećeni iako je i cijena, kako doznajemo, nešto niža. Partijanera je najmanje. Pag je, podsjetimo, i otok partijanera. No, njih ove godine nema. – Prošle smo godine na Zrće vodili i 500 ljudi brodom u jednom danu, a sada nam za to treba deset dana. Ove smo godine usmjereni prema obiteljskim turistima. Valjda ćemo preživjeti – kaže nam Andreja, vlasnica izletničkog broda.
Malo dalje evo i rikše. Čovjek s maskom na bajku s rikšom čeka. Siniša kaže: – Ja sam iz Slavonije, javio sam se na natječaj i došao na Pag. Da ovog ljeta nema Hrvata, teško bi bilo i za režije. Vozim ljude do plaže, trgovine i nije skupo. Evo dajte da vas odvezem.
Propala maska od čipke
– Bolje ne – kažu ovi iz kafića.
– Gle koliki je ovaj – odgovaram, a Siniša namiguje...
– Ma na električni je pogon. Uostalom, bio sam reprezentativac u kuglanju i nisam siguran da si jači od mene. Na Pagu su svi susretljivi, šale se... Drugačiji su nekako od drugih u Zadarskoj županiji, mekši, finiji, s dobrim smislom za humor. “
Volim te, mala, al’ ne više od karnevala”, piše na jednom zidu o još jednoj paškoj znamenitosti. Pag naime ima najstariji ljetni karneval u Hrvatskoj, ali zbog korone ga ovog ljeta najvjerojatnije neće biti.
– A moja nona baš mislila napraviti masku od paške čipke – kazala mi je jedna Pažanka. A o svemu na Pagu najviše nam je rekla direktorica turističke zajednice Vesna Karavanić.
– Pag je grad koji nudi sačuvane spomenike kulture, gastronomske specijalitete i kamenu čaroliju. Na prvi pogled otok Pag je kamenit, surov, obrubljen nebesko plavim morem, smješten pod krilom Velebita. Ispod kamenog oklopa krije se stoljećima stvarano bogatstvo ruku vrijednih otočana koji su se uvijek morali truditi da bi nešto stvorili. Naš je grad jedan od rijetkih gradova kojima se točno zna rođendan – 18. svibnja 1443. Tada je položen kamen temeljac novog Paga te je planski preseljen iz Starog Grada Paga na današnju lokaciju – istakla je prva žena paškog turizma Vesna Karavanić.
Kad pocinje SEZONA?