Nedavno se pojavila sasvim nova karta svijeta, odnosno karta koja pokazuje kako svijet doista izgleda. Djelo je to japanskog arhitekta Hajimea Narukawe koji je stvorio nešto za što se vjeruje da je najtočnija karta svijeta do sada koristeći se inovativnim geometrijskim metodama i softverima.
Dosadašnja karta koja se popularno naziva Mercator i koja je temeljena na stoljećima istraživanja svakako nije točna jer su na njoj Antarktika i Grenland u velikoj mjeri iskrivljeni. Sada je japanski kartograf to ispravio te imamo do sada najtočniju kartu.
Ono što ne vide ni sateliti
No, ni ta precizna karta ne pokazuje baš sve jer, unatoč tome što smo u 2017. godini, na svijetu još uvijek postoje područja na koja ljudska noga nije kročila ili pak ona područja koja su postala dostupna tek prije nekog vremena. Svakako, satelitima se može skriti išta snimiti gotovo sve što je na površini, no i njima ostaju nedostupna područja koja su skrivena ili naprosto nisu vidljiva čak ni iz zraka. Jasno, skriveni planet Zemlja uvijek je atraktivna tema pa se periodično pojavljuju i podaci o novootkrivenim područjima ili mjestima koja su u tom trenutku postajala i važnim znanstvenim otkrićima.
Tako je, primjerice, s Mamutskom pećinom u američkom Kentuckyju. Riječ je o jednom od 58 američkih nacionalnih parkova, a ujedno i najvećem špiljskom sustavu u svijetu. Ukupna je duljina povezanih hodnika ovog špiljskog sustava je 630 km. No, to nije sve, jer sustav se još istražuje. Spustimo li se nešto južnije, pronaći ćemo planinu Sarisarinamu koja je zapravo tepui, planina s visoravni. A na toj visoravni su četiri otvora koji u sebi čuvaju zasebne ekosustave. Najveći, Sima Humboldt je širok čak 352 metra, a dubok 314. Ovi su otvori otkriveni slučajno preletom aviona 1961. godine pa ih se još istražuje.
Nećemo reći ništa novo ako kažemo da najveća svjetska prašuma Amazonija ima velikih neistraženih dijelova. No, i ovdje će tehnologija odigrati svoje, GPS uređaji podijeljeni su lokalnim plemenima pa bi se tako na svjetskim kartama mogla pojaviti i malo detaljnije prikazana pluća svijeta, kako Amazoniju još vole zvati. Područje s čak, vjeruje se, 14 nekontaktiranih plemena je Vale do Javari, području veličine Austrije. Zanimljivo, dvije tisuće pripadnika tih plemena od posjetitelja štiti i brazilska vlada.
Patagonija je turistički vrlo atraktivna, no u njezinu sjevernom dijelu, na teritoriju Čilea, i dalje ima teško pristupačnih visoravni koje tek treba do kraja istražiti i označiti. Cesta je tamo probijena tek 80-ih godina. Ovdje se nalazi i najveća nakupina leda izvan polarnog kruga.
Iako smo spomenuli kako Sjedinjene Države imaju čak 58 nacionalnih parkova, onaj najveći ne nalazi se na njihovu tlu. Najveći je svjetski nacionalni park Sjeveroistočni Grenland. Površine je 972.000 kvadratnih kilometara, a ujedno je i najsjeverniji nacionalni park na svijetu. Nema stalne ljudske populacije, sredinom 80-ih godina tamo je živjelo tek 40 ljudi pa tako nije nikada do kraja istražen i mapiran.
Slično je i s istočnom Saharom, kojom lutaju naoružane grupe nomada, haraju pješčane oluje, a Sunce je vrlo jako.
I na Madagaskaru postoji nacionalni park. Riječ je o Tsingy de Bemaraha, vrlo nepristupačnom teritoriju, samo ime parka znači “tamo gdje se ne može bosonog hodati”. Priroda je na vapnencu ostavila šiljke koji probijaju svaku obuću pa je jasno kako ga nitko do sada nije obišao.
Planina Namuli u Mozambiku također je gotovo nepoznata, tek prije nekoliko godina grupa biologa i penjača obavila je istraživanje na samom mjestu jer se do više planinskih vrhova može doći jedino na takav način. Da Sibir tek treba do kraja istražiti, stereotipna je izjava, no doista jest tako. Zaleđene šume i planinski vrhovi na koje se nemoguće popeti čine neke dijelove Sibira tek prazninom na karti svijeta. I Kamčatka, istočni ruski poluotok, jedno je od svjetskih mjesta čije detalje nećemo vidjeti na kartama. Tamo postoji čak 300 vulkana, ali i bogata fauna.
Do raspada Sovjetskog Saveza poluotok je bio praktično zatvoren s brojem stanovnika ograničenim na 400.000 ljudi. U Australiji se nalazi Cape Melville, područje kojem pristup brane granitne stijene visoke i stotinu metara. Ne može mu se uopće prići osim iz zraka, a kada su se znanstvenici spustili helikopterom, ubrzo su otkrili tri sasvim nove životinjske vrste. Duboko u šumi sjeverne mijanmarske države Kachin nalazi se najveći rezervat tigrova na svijetu.
Netaknuti ekosustavi
No, i to je nepristupačno područje praktično oduvijek bez kontakta s čovjekom. Procjenjuje se kako u svijetu ima još oko stotinu plemena ili grupa koje još nisu kontaktirane, ponajviše u gusto pošumljenim područjima Južne Amerike, Središnje Afrike i Nove Gvineje.
No na Papui Novoj Gvineji na vapnenačkim visoravnima na kilometar i pol visine nalaze se gotovo netaknuti ekosustavi. Jednim je istraživanjem identificirano na tom području 1109 biljnih i životinjskih vrsta, od kojih stotinu do sada potpuno nepoznatih.
Vratit ćemo se malo i pećinama pa spomenuti vijetnamsku špilju Son Doong dugu desetak kilometara u koju je prva ekspedicija ušla tek 2009. godine a samo da bi otkrila kako prolaze brane visoki kalcitni zidovi. Pećina ima i svoju rijeku pa čak i prašumu. Obilazak je dopušten samo uz dozvolu, kojih se izda 500-tinjak godišnje, a naplaćuju se po tri tisuće dolara. Oko 150 pećina s njome povezanih još su neistražene.
Oceani čine 71 posto površine Zemlje, no istraženo je tek pet posto njihovih dubina. Do sada nepoznate strukture na njihovu dnu otkrivaju se danas čak i satelitima. Usto, još ćemo niz godina otkrivati tajne Antarktike.
>>Letenje zrakoplovom sve sigurnije, samo je 19 letova bilo kobno
Prvo treba pronaći clitoris, a onda se baviti planetom.