Vinski događaji

Prvi puta se Zagrebu predstavila hvarska vinarija Luviji

Julio Frangen
24.12.2021.
u 08:27

Obitelj Bracanović već generacijama pravi vino na jednom od najljepših naših otoka. Sada njihova vina možete probati i u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino&vino gdje je održano i predstavljanje ovih odličnih vina

Po prvi puta se u Zagrebu predstavila hvarska vinarija Luviji. Obitelj Bracanović svoja vina do sada je većinom prodavala na svojem otoku gdje su, kako smo doznali, jedna od još tek tri autohtone hvarske obitelji, odnosno čiji su članovi svi upravo s tog otoka. Također, tradicija vinogradarstva i vinarstva u obitelji Bracanović traje generacijama, od djeda Roka, preko oca Vjekoslava, njegove supruge Ette, do Roka, koji danas proizvodi vina. Vinogradi se nalaze na unutrašnjoj strani otoka, na terasastim položajima od Hvara prema Milni, tzv. „hvarske njive“, a vinarija i kušaonica nalaze se na samome ulazu u grad Hvar. Vina Luviji prate izvorna dalmatinska jela u istoimenoj obiteljskoj konobi „Luviji Rooftop“, koja postoji od 1996.godine.

Foto: Julio Frangen

Luviji je stari obiteljski nadimak nastao od talijanskog Luigi (Vjeko), pa se po njemu nazvao obrt, vinarija i konoba. No, Vinska srijeda s vinarom u dobrom restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu gdje će se neka od ovih vina sada moći i kušati ponudila je prije svega intrigantan vinski događaj. Vinariju vodi bračni par Roko i Đurđa Bracanović, koji su nam vina i predstavili te večeri, Roko smišlja i proizvodi vina, a supruga Đurđa se bavi prodajom i marketingom. Bracanovići proizvode dva bijela vina, vrhunski Pošip, i cuvée Luviji (kvalitetno vino od maraštine, tribjana, zlatarice i kurtelaške). Crno vino „Pakleno“ nekada je dolazilo iz vinograda na Paklenim otocima, radilo se od sorti cabernet sauvignon i merlot, a danas se pod etiketom Pakleno - nalazi plavac mali, iz hvarskih polja. Pomalo neobično, na degustaciji su kušana mlada vina i nove berbe na tržištu.

Foto: Julio Frangen

Uz hvarske kekse - paprenjake i cvite, ušećerene bademe i suhe smokve. Krenuli smo s Luvijijem 2021 koje je bijelo mlado vino, pitko i vrlo voćno, doista ugodno za piti. Pošip Luviji 2021 Roko Bracanović napravio je od kombinacije 40 godina starog i novog, pet godina starog vinograda čime se dobilo intrigantno vino, jake aromatike u čemu se da pronaći svačega, od sredozemnog pa i tropskog voća, pri čemu se te arome zadržavaju dosta dugo pa su sjajan uvod u gutljaje koji nude lijepu punoću i pitkost. Odličan je i Rosé Luviji 2021 napravljen od plavca malog a ponudit će arome jagode i maline intenziteta koji smo malo kad osjetili u nekom vinu. No, prava je zvijezda bilo Pakleno vino Luviji 2019. Ovo se vino pravi od plavca malog, odležava samo u inoxu, maceracija traje šest do osam dana.

Foto: Julio Frangen

Tu treba odmah dodati Pakleno vino Luviji barrique 2017 koji je odležavan, jasno, u drvenim bačvama. Sam Roko Bracanović kaže kako se radi o vinu od kojeg ni on sam ne zna kakvo će ispasti, i zbog klime odnosno njezinih promjena i zbog grožđa od kojeg se to vino radi, pa bi prikladnije bilo nazvati ga – divljim, pogotovo zato jer neobuzdan karakter pokazuje i kod ispijanja. No, u oba slučaja riječ je o vrhunskom vinu koje će svakome pokazati što znači kompleksnost pogotovo kada se radi o barriqueu. Sposobnost vina da na različit, ali dobar način reagira na uvjete u kojima odležava ta je kompleksnost koja se kasnije odražava i kod ispijanja. I kod ova dva plavca to je gotovo etalonski jer svaki gutljaj ponudi nešto drugo, čak i kada je samo dvije godine staro u prvom slučaju, a pogotovo kada se radi o barikiranom četiri godine starom plavcu koji nudi paletu aroma šljiva, trešanja, nešto višanja, onda čokolade koja je tu kada se plavac napravi dobro.

Foto: Julio Frangen

Za kraj, bio je tu i Prošek Luviji 2016, vino koje je zapravo hrabro napraviti, jer o njemu se puno priča u ovakvom ili onakvom kontekstu, osim u onome kojem bi trebalo pa ga nema dovoljno na domaćim stolovima. Bracanovići ga rade od maraštine, trbljana, kurtelaške, smederevke te nešto zlatarice. Roko Bracanović prvo dodaje jednu količinu iz berbe mlađih loza, a onda drugu količinu, iz berbe starih loza. Prošek odležava na starom talogu, u bačvi staroj preko sto godina.

Foto: Julio Frangen

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije