Stresne situacije i nisu tako veliki problem za ljudski organizam.
Ono što nas “ubija” način je na koji odgovaramo na stres. Istraživanje znanstvenika sa sveučilišta u Pennsylvaniji tvrdi da naše reakcije na ono što nam se događa u životu mogu utjecati na zdravstveno stanje čak i za deset godina, ovisno o našem trenutačnom zdravlju i budućem stresu.
– Primjerice, ako imate puno posla danas i vrlo ste mrzovoljni zbog toga, tada je vjerojatnije da ćete osjetiti negativne posljedice na zdravlje za deset godina od nekoga tko isto tako ima puno posla, ali se ne zamara time – objašnjava David Almeida, profesor razvoja i obiteljskih studija na sveučilištu u Pennsylvaniji.
Nije problem stres nego naše reakcije na taj stres
Ovu studiju ne bismo tako olako spominjali da stres doista nije jedan od najvećih problema današnjice. Mnogi osjećaju stres; neki zbog posla, drugi jer nemaju posla, zbog recesije i besparice, obiteljskih problema...
Sve su to potencijalni uzroci stresa za koji i domaći stručnjaci tvrde da i te kako može dugoročno utjecati na naše zdravlje.
U malim količinama je – dobar
– Nažalost, stres može utjecati dugoročno na nas. Stres je stanje psihičke napetosti. Osjećamo da moramo dati odgovor u nekom određenom roku, a slutimo da ćemo prekoračiti rok jer nemamo dobrog odgovora ni dovoljne brzine da do njega dođemo. Napetost koju nam stvaraju bilo koje sile i pritisci značajno mijenjaju naš sustav funkcioniranja. Promjene se odnose na oblik sustava, a ponekad ga oštećuju i deformiraju. Te sile i pritisci mogu biti tjelesne, psihičke ili društvene naravi ili je riječ o njihovoj kombinaciji. Stres je efekt ili učinak, a sile i pritisci su uzrok ili kako to još kažemo stresor – objašnjava za Moje zdravlje psihologinja Ljubica Uvodić Vranić koja potvrđuje strane studije:
Odsutnost svakog stresa zapravo je smrt. Stanje uzrokovano stresom često se doživljava ne samo kao patnja, nego istodobno i kao izvor užitka
– Naše iskustvo u radu s ljudima poklapa se s onim što su ustanovili znanstvenici s pennsylvanijskog sveučilišta: vjerojatno su u pravu kad tvrde da nije problem stres nego naše reakcije na taj stres. Ako radimo puno i nezadovoljni smo time, vrlo će vjerojatno to negativno utjecati na naše zdravlje u tom razdoblju, a odrazit će se kasnije u životu na naše zdravlje. Načini na koje odgovaramo na stres mogu utjecati na naše zdravlje u idućih deset godina – kaže Ljubica Uvodić Vranić.
Psihologinja izdvaja i poznatog stručnjaka, doktora Slavicha koji se u Americi bavi stresom, a koji kao svoj važniji pronalazak ističe da su osobe čiji je živčani sustav bio osjetljiviji na socijalno odbacivanje imale jače upalne reakcije kao odgovor na socijalne stresore.Ipak, vjerovali ili ne, određena razina stresa može biti dobra, potpuno bezopasna, pa čak i poticajna.
– Odsutnost svakog stresa zapravo je smrt. Stanje uzrokovano stresom često se doživljava ne samo kao patnja, nego istodobno i kao izvor užitka, jer stres dramatično privlači pozornost na nečiju osobnu važnost – ističe psihologinja Uvodić Vranić.
I dok je umjerena količina stresa dobra, stres kao takav može stvoriti još jednu lošu naviku. Stručnjaci upozoravaju da se možemo naviknuti na taj pritisak, a da to ne primijetimo.– Da, mi se ljudi znamo naviknuti na mnoge stvari koje nam štete pa tako i na visoku razinu stresa. Naviknemo se, kako kaže narodna poslovica, kao magare na batine.
U tom slučaju je važna naša okolina koja će primijetiti promjene na nama i na to će nas upozoriti, zaključuje Ljubica Uvodić Vranić.
>>Ovo je tihi ubojica! Naučite prepoznati simptome
>>Hrvati sve lošiji u seksu! Najugroženiji visokoobrazovani muškarci u braku i s djecom
