Ljudi na mediteranskoj prehrani zdraviji su i imaju manji rizik da će
razviti srčane bolesti, da će oboljeti od raka, od Parkinsonove i
Alzheimerove bolesti!
Dokazno je to još jednom, ali na golemom uzorku od više od milijun i
pol ljudi koji su praćeni od tri do čak 18 godina. Dr. Francesko Sofi
iz medicinskog centra Sveučilišta u Firenci sa svojim je timom prikupio
osamnaest međunarodnih studija i analizom podataka došao do zaključka
da mediteranska prehrana znatno poboljšava zdravlje te da u prosjeku
smanjuje smrtnost devet posto.
Još konkretnije, u tih je ljudi devet posto niži rizik od
kardiovaskularnih bolesti, 13 posto niži im je rizik od Parkinsove i
Alzheimerove bolesti, a rizik da će oboljeti od raka niži je čak šest
posto u odnosu na populaciju koja u prehrani ne koristi iznimne
vrijednosti mediteranske dijete. Talijanski je tim to istraživanje
objavio prošli tjedan u British Medical Journalu. Još je 50-ih godina
epidemiolog Leland Allbaugh zapisao: “Masline, žitarice, sjemenke,
divlje povrće i trave, voće, uz male količine kozjeg mesa i mlijeka te
riba temeljna su hrana na Kreti već četrdeset stoljeća...
Nijedan obrok nije potpun bez kruha... Masline i maslinovo ulje
značajno pridonose energetskom unosu... Čini se da hrana doslovno
'pliva’ u maslinovu ulju...” U to je doba učestalost bolesti srca u
grčkoj populaciji bila 90 posto niža nego u Americi, a životni vijek
Grkinja najdulji na svijetu.
– Brojna ispitivanja u posljednjih pedeset godina pokazala su
nedvojbenu povezanost između tradicionalne mediteranske prehrane i
zdravlja. Temelj te prehrane čini voće i povrće, odnosno složeni
ugljikohidrati i prehrambena vlakna, dosta ribe, umjereno konzumiranje
vina, malo crvenog mesa te masnoće iz skupine jednostruko nezasićenih
masnoća iz maslinova ulja.
Maslinovo ulje je ključna komponenta mediteranske prehrane. Ovakav
način prehrane štiti krvne žile i u izravnoj je vezi s manjom
učestalošću kardiovaskularnih bolesti – potvrdio nam je akademik Željko
Reiner, liječnik s bogatim iskustvom i znanjem u prevenciji i liječenju
čimbenika rizika kardiovaskularnih bolesti.
Nezaobilazno ulje
Mediteranska prehrana nije potpuno ista u svim mediteranskim zemljama
pa, primjerice, kaže Reiner, u Italiji se jede više tjestenine, u
Španjolskoj više ribe. Nezaobilazno je maslinovo ulje. I stara je
izreka da se Mediteran prostire dokle rastu masline.
– Unos zasićenih ili nezasićenih masti bitno utječe na metabolizam
tvari koji se povezuju s nastankom ateroskleroze, što je i glavni uzrok
infarkta srca, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Povoljni učinci maslinova ulja pripisuju se u prvom redu jednostruko
nezasićenim kiselinama, ali i antioksidansima. Maslinovo ulje ne samo
što dokazano snižava ukupni kolesterol u krvi i LDL, loš kolesterol, te
podiže zaštitni, HDL kolesterol nego povoljno djeluje i na upalni
proces na stijenkama krvnih žila kao i na čimbenike zgrušavanja krvi –
objašnjava prof. Reiner.
U mediteranskoj prehrani, dodaje, nezaobilazan je i svakodnevni unos
voća i povrća. Većim unosom povrća unosimo i više kalija koji će
pridonijeti smanjenju krvnog tlaka. Omega tri, višestruko nezasićene
masne kiseline iz ribe snižavaju trigliceride u krvi, povećavaju razinu
zaštitnog kolesterola u krvi, djeluju na smanjenje slobodnih radikala
koji štetno djeluju na krvne žile, utječu na snižavanje krvnog tlaka te
pozitivno utječu na ritam rada srca.
Što su jeli stari Krećani
Na brojne zdravstvene prednosti mediteranske prehrane prvi je put,
prisjeća se prof. Reiner, upozorio poznati američki znanstvenik Ancel
Keys početkom pedesetih godina prošlog stoljeća u studiji u koju je
bilo uključeno sedam zemalja, od grčke Krete na jugu do Finske na
sjeveru. Smrtnost od koronarnih bolesti u Finskoj, točnije u pokrajini
Karelija, bila je čak trideset puta veća negoli na Kreti.
Tada su i krenule spoznaje koliko je prehrana važna u prevenciji
bolesti, jer je razlika u smrtnosti dokazana različitim prehrambenim
navikama. Prije pola stoljeća na Kreti je prehrana bila klasična
mediteranska, a u to vrijeme u Finskoj se prehrana temeljila na puno
zasićenih masti životinjskog podrijetla i mliječnih proizvoda.
Nakon 25 godina istraživači su se vratili u ista područja i otkrili da
je smrtnost u Finskoj “samo” četiri puta veća nego u Grčkoj. Finci su
prihvatili zdraviju prehranu i tako smanjili enormno visoku smrtnost,
ali su dobrim finskim rezultatima pridonijele i promjene u prehrani
Grka, koji su podlegli izazovima rafiniranih ugljikohidrata iz gotove
hrane, unosu zasićenih masti i uopće “vesternizaciji” načina života.
Keys je dio studije pedesetih godina radio i u Hrvatskoj, kada se
tradicionalna prehrana Slavonaca temeljila na mesu i masti, a u
Dalmaciji na maslinovu ulju, voću, povrću, ribi. I kao što to obično
biva, novo vrijeme donijelo je promjene. Prema našim istraživanjima,
govori Reiner, Slavonci su malo korigirali prehranu nabolje, dok su je
stanovnici priobalja, Primorja i Dalmacije, pokvarili.
Prof. dr. Eduard Vrdoljak, poznati onkolog i voditelj Centra za
onkologiju u splitskom KBC-u, potvrdio nam je da, na žalost, Dalmatinci
sve više zaboravljaju blagodati svoje mediteranske prehranu. Prije
trideset godina u Splitu smo, kaže prof. Vrdoljak, imali možda jedno
debelo dijete u jednom razredu. Na žalost, danas više nije tako.
Zašto prehrana koja se temelji na mediteranskoj dijeti znači i niži
rizik da će se razboljeti od tumora?
– Najjednostavnije, od mediteranske prehrane čovjek se ne deblja,
a upravo se debljina vezuje s određenim tipovima karcinoma. Dakle, biti
mršav znači smanjiti rizik od raka. Zatim, mediteranskom prehranom
unosimo puno voća i povrća koji su, među ostalim, bogati
antioksidansima korisnim za zdrav metabolizam.
Unos vlaknastih tvari, kojima je također bogata mediteranska prehrana,
znači manju incidenciju raka debeloga crijeva – objašnjava prof.
Vrdoljk te zaključuje da po njemu mediteranska prehrana podrazumijeva
određeni stil života, a to uključuje i redovitu tjelovježbu, što je
također važan element za niži rizik do razvoja tumora.
U Hrvatskoj potrošnja ribe po stanovniku iznosi oko 10 kilograma, dok
je, primjerice, u Grčkoj 21, u Italiji 24, u Francuskoj 33, u
Španjolskoj 44, u Portugalu 57, a na Islandu nedostižnih 90 kilograma
ribe. Hrvati bi također trebali povisiti unos ekstra djevičanskog
maslinova ulja.
Mijenjati navike
– Svijest i znanje o maslinovu ulju visoke kakvoće i kod nas raste, ali
smo još vrlo daleko od prosječnih mediteranskih 12 do 15 litara
konzumiranog maslinovog ulja godišnje po stanovniku. Trošimo samo 1,5
do dvije litre maslinova ulja godišnje po stanovniku. Zabluda je da je
mediteranska prehrana skuplja.
Kanadska studija objavljena u Journal of Nutrition pokazuje da
prihvaćanje osnovnih principa mediteranske prehrane ne znači povećanje
troškova za prehranu. Raste trošak za voće, povrće, mahunarke, orašaste
plodove, sjemenke, maslinovo ulje i ribu, ali se istodobno smanjuju
izdaci za crveno meso, rafinirane žitarice, slastice i brzu hranu –
kaže naša istaknuta nutricionistica Darija Vranešić-Bender.
U skopu velike tzv. TASPIC/CRO studije, čiji će se rezultati vezani za
prehranu uskoro objaviti, analizirano je više od 3000 srčanih
bolesnika, a pokazatelji o masnoćama u krvi i krvnom tlaku povezani su
s mjestom stanovanja ispitanika.
Prema prvim rezultatima, osim što je krvni tlak u prosjeku nešto niži u
pacijenata koji žive u priobalju u odnosu na pacijente iz
unutrašnjosti, značajnih razlika nema. I to pokazuje da, unatoč jasnim,
dokazanim, brojnim prednostima za očuvanje zdravlja, klasična
mediteranska prehrana nestaje. Životne navike, pa tako i prehrana,
teško se mijenjaju. Lakše je uzeti jednu, dvije tablete...
