Opravdano je dio bogate goranske tradicije vezan uz omiljeni blagdan Uskrs koji je ujedno i naznaka prirodnih promjena, prelaska iz zimskog mirovanja u proljeće, nakon velikih snjegova i hladnoće. To je period kada se priroda veličanstveno budi u svom raskošnom proljetnom ruhu kojem je užitak svjedočiti jer jednostavno ostavlja bez daha.
Gorani su itekako poznati po poštivanju prirodnih mijena od pamtivijeka jer da bi mogli živjeti u ovom kraju morali su naučiti živjeti u skladu i jedino s prirodom. O tome dovoljno govori i činjenica da je Gorski kotar na starim kartama bio prikazivan kao Hortus diabolicus iliti Vražji vrt jer je ovaj gorovit kraj prekriven bogatima šumama pravi predstavnik iskonske, netaknute divlje prirode. Život u sjenama moćnih planinskih gorostasa i u ritmu prirodnih mijena utkao se u DNK žitelja ovog kraja i prožeo bogatu etno baštinu.
Goranski nadjev – osebujna raznolikost Gorskog kotara u blagdanskom jelu
Autentičnost priča svakog mjesta Gorskog kotara očituje se za blagdanskim uskrsnim stolom gdje se uz šunku, kuhana jaja, pogaču, mladi luk i hren pripravlja i tradicijsko jelo goranski nadjev.
Dejunoške žeuod'c, nadiv, nadelo, žaludac, hrge, nadev..., sama raznolikost u nazivima goranskog nadjeva govori o osebujnosti ovog kraja. Temelj ovog slasnog, blagdanskog jela koje se peče ili kuha su kombinacija kruha, šunke, jaja i začina. Slojevitost bogate gastro ostavštine ovog kraja čak se očituje i kroz samu pripremu ovog jela, a posebno kroz različitosti osjetilnih doživljaja jer se vizualno i okusom razlikuju, varirajući od slanih do slatkih receptura. Ovu jedinstvenu gastro priču ovjekovječio je Davor Grgurić, goranski književnik i kantautor u kuharici posvećenoj uskrsnim goranskim nadjevima pod nazivom “Goranska jela – vezamska nadela”. Tradicionalne recepture u kuharici prate i zanimljivosti goranskih običaja.
Uskrsni blagdan – misna slavlja i običaji
Misna slavlja u župnim crkvama održat će se kroz naselja smještana u općinama Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad te gradovima Delnice, Čabar i Vrbovsko.
Uskrsni blagdan prati i običaj bojenja jaja, a na sam blagdan Uskrsaa u čabarskom kraju održat će se tradicionalno trkanje jaja ispred crkve u Prezidu nakon misnog slavlja. Tada će se tvrdo kuhana jaja provjeravati tuckanjem jajeta o jaje po pravilu ritka (širi dio jaja) s ritkom te špička (šiljstiji dio) sa špičkom. Pobjednik je onaj koji ima najviše nerazbijenih najtvrđih jaja.
Misna slavlja kao i sve aktivnosti održavaju se uz strogo poštivanje svih epidemioloških mjera. Sve mjere Stožera civilne zaštite sustavno se prate kako bi putem službene Facebook stranice TZ Gorskog kotara posjetitelji imali sve pravodobne informacije. Više informacija o uskrsnim blagdanima i izletničkim atrakcijama potražite na Facebook stranicama Turističke zajednice Gorskog kotara. „Gorski kotar je prostrano, prirodno i sigurno okružje koje omogućuje da se svi zajedno kvalitetno držimo svih epidemioloških mjera kako bi ove dane proslavili u istinskom blagdanskom duhu.“ – pojasnio je Hrg i izrazio dobrodošlicu posjetiteljima Gorskog kotara uz najtoplije preporuke poštivanja epidemioloških mjera.
