U nastojanju jačanja vlastitog imunosnog sustava mnogi su se opskrbili ne samo sa zalihama hrane, već i određenih dodataka prehrani, među kojima je gotovo uvijek i vitamin C. Zbog toga je važno osvrnuti se na njegovu djelotvornost u prevenciji i liječenju virusnih infekcija kao i dozi te načinu unosa.
Vitamin C smatra se korisnim u prevenciji i liječenju respiratornih infekcija već dugo vremena. U središte pozornosti došao je 1970-ih godina nakon što je Linus Pauling objavio svoju knjigu Vitamin C i obična prehlada. U svojoj knjizi, Pauling je na temelju nekih prošlih istraživanja zaključio da bi uzimanje suplemenata vitamina C u dozi od 1 g na dan trebalo moći spriječiti pojavu prehlade ili ublažiti njezine simptome.
Od tada je proveden velik broj znanstvenih istraživanja u nastojanju dokazivanja ili opovrgavanja ove pretpostavke. Do sada provedena istraživanja u jednom su dijelu potvrdila važnost vitamina C u obrani od respiratornih infekcija, dok su neke pretpostavke ipak opovrgnute.
Vitamin C – esencijalni mikronutrijent
Vitamin C poznat je i pod nazivom askorbinska kiselina, zbog toga što je prvenstveno otkriven kao lijek za bolest skorbut. Vitamin C je esencijalni mikronutrijent odnosno vitamin kojega se mora unositi jer ga organizam ne može sam stvoriti. Dnevne potrebe odraslih za vitaminom C iznose oko 70 do 100 mg na dan.
Vitamin C je vitamin topljiv u vodi zbog čega se njegov suvišak ne može pohraniti u tijelu, već se izlučuje putem urina.
Vitamin C nužan je za stvaranje kolagena, a zbog toga ima ulogu i u zarastanju rana. Osim toga, vitamin C je antioksidans i pomaže u zaštiti organizma od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima odnosno oksidansima.
Potrebe za vitaminom C povećane su u određenim stanjima, kao i kod pušača. Povećan unos vitamina C potreban je kod:
infekcija,
opekotina,
nakon operacija,
ekstremnih okolišnih temperatura,
intoksikacije s toksičnim metalima,
korištenja nekih lijekova, poput aspirina, barbiturata i oralnih kontraceptiva.
Nedostatak vitamina C nije čest, a moguć je kod osoba koje imaju nizak unos svježeg voća i povrća. Jedan od prvih znakova nedovoljnog unosa vitamina C je lako krvarenje desni. Dugotrajan deficit vitamina C dovodi do pojave već spomenutoga skorbuta kojega karakterizira:
gruba i suha koža,
degeneracija mišića,
sporo zacjeljivanje rana,
česte infekcije,
anemija.
Namirnice bogate vitaminom C
Potrebne količine vitamina C moguće je unijeti pravilnom i raznolikom prehranom koja je bogata svježim voćem i povrćem jer su upravo oni najbogatiji izvor vitamina C.
Količina vitamina C u hrani ovisi o načinu na koji je ona pripremljena. Vitamin C osjetljiv je na povišenu temperaturu tako da ga duga termička obrada može uništiti. Zbog toga je najveća količina vitamina C upravo prisutna u svježem voću i povrću, dok su najmanji gubici zabilježeni prilikom kuhanja na pari i termičke obrade u mikrovalnoj pećnici. Ostalim oblicima termičke obrade može doći do znatnih gubitaka vitamina C.
Konzumiranjem 5 serviranja voća i povrća dnevno može se unijeti i više od 200 mg vitamina C. Neke od namirnica koje su osobito bogate vitaminom C su:
paprika,
naranča,
grejp,
kivi,
brokula,
jagode,
prokulice,
sok od rajčice.
Vitamin C i imunitet
Iako i dalje postoji mnoštvo nejasnoća vezanih uz način djelovanja vitamina C u imunosnom sustavu, sigurno je da je on važan za održavanje normalne funkcije imunosnog sustava.
Vitamin C nije uključen u samo jedan specifični proces u imunosnom sustavu. Moguće je da su njegovi povoljni učinci posljedica uključenosti vitamina C u brojne enzimske reakcije koje se odvijaju u imunosnim stanicama, ali i posljedica njegove antioksidacijske aktivnosti.
Smanjenje razine vitamina C u krvi rezultira smanjenjem njegove razine i u stanicama imunosnog sustava u kojima je potreban, poput monocita, neutrofila i T limfocita. Tako nedostatak vitamina C može imati negativan učinak na djelovanje stanica imunosnog sustava uslijed pojave infekcije.
Osim što djeluje u samim stanicama imunosnog sustava, vitamin C ima i šire djelovanje. Uslijed pojave infekcije, stanice imunosnog sustava proizvode i oslobađaju mnoge molekule koje djeluju kao oksidansi. Oni utječu na razvoj bolesti i uzrokuju upalu.
Općenito, razina vitamina C niska je kada je organizam u stanju upale što ukazuje na njegovu važnost. I zaista, vitamin C se zbog svoje antioksidacijske aktivnosti pokazao korisnim u smanjivanju upale.
Vitamin C i respiratorne infekcije
Vitamin C najviše je istražen u kontekstu prevencije i ublažavanja simptoma obične prehlade, što je vjerojatno posljedica tvrdnji Linusa Paulinga. Uz to, prehlada je najčešća respiratorna infekcija.
Pauling je tvrdio da redovita suplementacija vitaminom C u dnevnim dozama većim ili jednakim 1 gramu mogu utjecati na pojavu i tijek prehlade. Za sada provedena istraživanja ne daju konzistentne rezultate kada je u pitanju prevencija prehlade, uobičajene infekcije gornjih dišnih puteva. Objašnjenje slijedi.
Iako se suplementacija nije pokazala djelotvornom u prevenciji prehlade kod opće populacije, određene skupine ipak bi mogle imati koristi od dodatnog unosa vitamina C. Među njima se ističu pojedinci koji ne unose adekvatnu količinu vitamina C, tj. oni koji su u stanju deficita, i osobe koje su izložene akutnom fizičkom stresu, poput sportaša.
Uz to, suplementacija vitaminom C mogla bi biti korisna u ublažavanju simptoma i skraćenju trajanja prehlade. Točne doze kao i trenutak primjene vitamina C za postizanje željenih povoljnih učinaka još uvijek nisu jasno definirane.
Članak iz Cochraneove baze sustavnih preglednih članaka jednostavno sažima rezultate do sada provedenih istraživanja vezanih uz učinke vitamina C na prehladu:
“Nemogućnost učinka suplementacije vitaminom C u smanjenju učestalosti pojave prehlade u općoj populaciji ukazuje na to da rutinska suplementacija vitaminom C nije opravdana, ali vitamin C može biti koristan ljudima koji su izloženi kratkim razdobljima intenzivne tjelesne aktivnosti…
Ipak, s obzirom na konzistentan učinak vitamina C na trajanje i ozbiljnost prehlade u istraživanjima koja su proučavala redovitu suplementaciju, te njegovu nisku cijenu i sigurnost, pacijentima s prehladom može biti korisno testiranje učinkovitosti suplementacije za svakoga pojedinačno.”
Neka istraživanja ukazala su i na mogućnost minimalnog ublažavanja tijeka prehlade uslijed suplementacije vitaminom C.
Skupina znanstvenika iz Kine u meta-analizi objavljenoj 2018. godine u časopisu BioMed Research International došla je do zaključka da “unos dodatnih doza vitamina C na početku prehlade može pomoći u smanjenju trajanja prehlade za oko pola dana, skratiti vrijeme kućnog liječenja za 10 sati i ublažiti simptome prehlade.”
U istom su istraživanju znanstvenici spomenuli da bi doza do 1 grama vitamina C mogla biti korisna u periodu prije nastupa prehlade za podržavanje jakog imuniteta. Za vrijeme trajanja prehlade preporučili su veće doze, od 3 do 4 grama vitamina C dnevno.
Međutim, te količine prelaze gornje vrijednosti dnevnih preporuka za unos pa je upitna njihova sigurnost primjene i može se koristiti isključivo u medicinske svrhe pod liječničkom kontrolom.
Osim učinka redovite suplementacije na infekcije gornjih dišnih puteva, vitamin C je u nekoliko istraživanja pokazao potencijal smanjivanja pojave infekcija donjih dišnih puteva, poput upale pluća. Ipak, kao i u slučaju prehlade, trenutni dokazi za korištenje suplementacije vitaminom C radi sprječavanja pojave upale pluća u općoj populaciji nisu dovoljno jaki za stvaranje općih preporuka.
Međutim, istraživanje objavljeno 2013. godine u Cochraneovoj bazi sustavnih preglednih članaka navodi da bi suplementacija vitaminom C kod bolesnika s upalom pluća koji imaju niske razine vitamina C u krvi mogla biti poželjna, osobito zbog niske cijene i niskog rizika.
Vitamin C i koronavirus
Nije poznato ima li suplementacija visokim dozama vitamina C učinka na infekciju koronavirusom.
Usporedba koronavirusne infekcije s drugim respiratornim infekcijama, poput prehlade, nije praktična zbog toga što svaki virus djeluje drugačije. Ako je suplementacija visokim dozama vitamina C pokazala potencijal u ublažavanju simptoma prehlade, to nije garancija da može imati jednak učinak i u slučaju COVID-19 infekcije.
Za sada je intravenska primjena vitamina C pokazala potencijal smanjivanja smrtnosti hospitaliziranih bolesnika. Iako još uvijek ne postoje službene preporuke za korištenje visokih doza vitamina C u liječenju oboljelih od koronavirusa, trenutno je u Kini u tijeku klinička studija kojoj je cilj ispitati može li intravenska primjena visokih doza vitamina C pomoći u poboljšanju funkcije pluća osoba s koronavirusnom infekcijom.
Moguće nuspojave suplementacije vitaminom C
Vitamin C općenito ima nisku toksičnost. Ipak, visoke doze vitamina C mogu imati neke neželjene učinke. Najčešće nuspojave unosa visokih doza vitamina C su:
proljev,
mučnina,
grčevi u abdomenu,
druge gastrointestinalne smetnje.
Uz to, suvišak vitamina C bi kod bubrežnih bolesnika mogao potaknuti stvaranje oksalatnih kamenaca, dok bi kod osoba koje pate od nasljedne bolesti hemokromatoze moglo doći do apsorpcije prevelikih količina željeza.
Naposljetku, učinak visokih doza vitamina C može biti koristan nekima, dok drugi neće uočiti poboljšanje simptoma ili skraćenje tijeka respiratornih infekcija. Ipak, aktivni sportaši kao i osobe koje ne unose dovoljno vitamina C prehranom vrlo vjerojatno će imati koristi od suplementacije.
Pravilna prehrana koja opskrbljuje organizam adekvatnom količinom vitamina C poželjna je, kada je god to moguće, a najveću zaštitu od respiratornih infekcija pruža adekvatna higijena i izbjegavanje potencijalnog kontakta s virusom.
